Robni izvoz u travnju bilježi snažan oporavak od 10 posto na godišnjoj razini, što je posljedica oporavka potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera gledano kroz glavne indekse poslovne klime te uključujući šestomjesečna očekivanja, piše HUP u svojim tjednim analizama. Spomenuto valja zahvaliti jačanju izgleda za globalni proizvodni ciklus i jenjavanju nepovoljnog kretanja eura.
Osim toga, prigušujući učinak rasta referentnih kamatnih stopa ESB-a se smanjuje, a prošli tjedan ESB je započela ciklus smanjenja kamatnih stopa. Niže kamatne stope u kombinaciji sa snažnim oporavkom svjetske trgovine pogoduju značajnom oporavku investicija u euro području te izvoza u oba slučaja na razini 3-3,5 posto u 2025. godini.
U međuvremenu, pad optimizma u sektoru industrijske proizvodnje uz snažan rast zaliha, naročito u izvozno-orijentiranom segmentu kapitalnih dobara, sugerira slabiju izvedbu proizvodnje te lošiji no očekivani robni izvoz u drugom kvartalu ove godine, i to nakon određenog poboljšanja na prijelazu iz prošle u ovu godinu.
Nominalni pad robnog izvoza u prvom kvartalu ove godine je neznatno niži od prosjeka CEE regije (-4,9 posto prema -5,7 posto) no nastavlja se na izraženiji pad izvoza u drugoj polovini prošle godine (-12,2 posto prema -4,4 posto).
Usporedba je tim lošija po Hrvatsku jer je pad ostvaren s niže baze (mjerene udjelom robnog izvoza u BDP-u) od svega 25 posto u odnosu na 48,4 posto na razini CEE regije. Spomenuto je posljedica ne samo recesije u europskoj prerađivačkoj industriji već i određenog pogoršanja konkurentnosti obzirom na to da imamo dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada u odnosu na prosjek EU. Naime, hrvatski poslodavci lani su znatno snažnije povećali ukupna primanja zaposlenih (+14,7 posto prema 7,0 posto prosječno na razini EU), plaćali više cijene energenata a u nekim sektorima su bujali administrativni nameti (poljoprivreda!). Medijalni dohodak u terminima kupovne moći (EUR 13,438) također je porastao brže nego u EU (9,5 posto prema 6,7 posto) i prema ovom kriteriju Hrvatska je u posljednje dvije godine prestigla Portugal i Latviju te je sada 32,7 posto ispod prosjeka EU nakon -41,7 posto u 2018. godini.
Zahvaljujući stabilizaciji PMI indeksa diljem EU, na razini cijele 2024. godine očekujemo realni rast robnog izvoza od oko 3,5 posto. Čak i u nepovoljnim okolnostima daljnja integracija Hrvatske u EU i globalne lance vrijednosti te niska izloženost razmjeni izvan EU djelomično štite Hrvatsku.
- Zbog povećanja uvozno-intenzivne osobne potrošnje te još snažnije investicijske potražnje, povisili smo procjenu deficita u robnoj razmjeni u 2024. godini na 23 posto BDP-a, unatoč poboljšanju energetske bilance. Snažan rast prihoda od turizma na EUR 16 milijardi uz priljev iz EU fondova zadržava suficit na tekućem računu bilance plaćanja od oko 1,5 posto BDP-a u 2024., uz nastavak razduživanja prema inozemstvu - zaključuju iz HUP-a.