Biznis i politika
StoryEditor

HUP: Očekuje se oporavak Njemačke u drugoj polovini godine kao i prvo rezanje kamata ESB-a

08. Svibanj 2024.
Njemačka, gospodarstvo, ekonomija

Sve više je izvjesno da će se Njemačka u drugoj polovini godine postupno oporaviti zahvaljujući jačanju izgleda za globalni proizvodni ciklus i jenjavanju nepovoljnog kretanja eura. Osim toga, prigušujući učinak rasta referentnih kamatnih stopa ESB-a se smanjuje, a polovinom godine se očekuje i prvo rezanje kamata ESB-a, piše HUP u svojoj analizi.

Zahvaljujući padu cijena energenata u mjesecima pred nama se u najmanju ruku očekuje stabilizacija u energetski-intenzivnim sektorima, a nakon pada od gotovo 20 posto zabilježenog u posljednje dvije godine. Moguće je da bi dijelovi proizvodnje intermedijarnih dobara opet mogli postati profitabilni, no dio kapaciteta je već preselio na tržišta s jeftinijim energentima. Njemačka, međutim, i dalje pati zbog gubitka konkurentnosti naročito zbog skupih energenata – čak 10 posto viših cijena od prosjeka EU, dvostruko viših od cijena prije ruske agresije na Ukrajinu te čak 3,5 puta viših u odnosu na cijena energenata u SAD-u.

Kvaliteta poslovanja u Njemačkoj pogoršava se godinama uslijed zastarjele prometne mreže, dugih procedura izdavanja poslovnih dozvola, obrazovnih standarda i visokih poreza. Tim gore, auto industrija koja je perjanica njemačke ekonomije kasni u tranziciji na električna vozila i sve više ju pogađa kineska konkurencija. Rast realnih plaća na krilima velikodušnih kolektivnih ugovora daje vjetar u leđa osobnoj potrošnji no unatoč tomu razine potrošnje u odnosu na očekivanja značajno su podbacile u posljednje dvije godine. Ipak u drugoj polovini ove godine, a naročito u 2025. godini, postoji nada da će se njemačka ekonomija izvući iz stagnacije s kojom se bori već pet godina.

- U 2025. očekujemo da će njemački BDP porasti svega 0,5 posto nakon dvogodišnjeg uzastopnog pada od 0,3 posto – piše HUP.

Nakon snažnog ubrzanja rasta u drugoj polovini 2023. po stopi višoj od 3,5 posto na krilima robusnog tržišta rada, rast američke ekonomije usporava u prvoj polovini ove godine ispod dva posto pod teretom visokih kamatnih stopa, sve manje potpore fiskalne politike te podbačaja osobne potrošnje. Tamošnja ekonomija će u drugoj polovini godine ponovo ubrzati tempo rasta na razini iznad 2 posto.

- U korist našoj tezi, Fed-ovi pokazatelji uvjeta financiranja pokazuju poboljšanje, što se poslovično prvo manifestira kroz pad kamata za sektor graditeljstva i oporavak investicija u nekretnine. Također, nastavlja se oporavak tržišta rada te snažan tempo investicija u nove tvorničke kapacitete uz kontinuirani ‘onshoring’ proizvodnje iz geopolitički osjetljivih lokacija (Kina), a snažan rast investicija tvrtki izvan građevinskog sektora proteklih godina imat će pozitivne implikacije na produktivnost u srednjem roku. Stoga u 2024. godini očekujemo postojan rast osobne potrošnje te investicija u kapitalna dobra pa smo povisili prognozu rasta američke ekonomije na 2,5 posto (ranije 1,5 posto) nakon 2,5 posto u 2023. godini – napominju iz HUP-a.

ESB spušta depozitnu kamatu na tri posto do proljeća 2025.

Izgledno je da će se opća stopa inflacije spustiti na 3 posto umjesto na ciljanih 2 posto. Očekivano usporavanje američke PCE inflacije na 2,7 posto (prosječno) u ovoj godini, nakon 3,7 posto u prošloj godini uvelike je posljedica baznog efekta te stabilizacije ili pada cijena više energenata. Cjenovni rizici usmjereni su naviše i to naročito zbog rasta plaća, koji je unatoč usporavanju jači nego prije pandemije i snažan je pokretač cijena usluga.

- Ukoliko ne dođe do osjetnog usporavanja ekonomije, snažan rast plaća mogao bi spriječiti stabilizaciju inflacije na stopi od oko dva posto. Strukturni čimbenici, poput protekcionizma te smanjenja radno-aktivnog stanovništva, također potiču inflaciju. S druge strane, tehnološka revolucija u SAD-u i rast produktivnosti značajno doprinose stabilizaciji troška rada, što srednjoročno djeluje deflatorno i ta je okolnost nedovoljno javno prepoznata. Uz pretpostavku rasta troška rada od oko 4 posto u godinama pred nama i rast produktivnosti od 1,5-2,0 posto, očekujemo stabilizaciju inflacije u okviru 2,0-2,5 posto – piše HUP.

U euro području u ovoj godini HUP očekuje pad prosječne stope inflacije do 2,3 posto (prosječno) s lanjskih 5,5 posto uslijed produljenog perioda stagnantne agregatne potražnje te jenjavanja preostalih ograničenja na strani ponude. U prvoj polovini godine, u prilog tome naročito ide daljnji pad inflacije prehrambenih proizvoda te industrijskih dobara, no snažan rast kolektivno-ugovorenih plaća od 4-5 posto godišnje nasuprot zanemarivim pomacima u produktivnosti ponovo potiče rast cijena usluga u drugoj polovini godine.

Velika je nepoznanica u kojoj će mjeri povlačenje mjera koje su donosile nacionalne vlasti s ciljem obuzdavanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda, rente utjecati na kretanje inflacije. Strukturni čimbenici, poput protekcionizma, sve manje radno-aktivnog stanovništva te troškova energetske tranzicije, također potiču inflaciju. Stoga je izglednije da će se opća stopa inflacije stabilizirati na razini od 3 posto nego na oko 2 posto, a prosječna temelja inflacija (2,7 posto) ostati znatno iznad ciljane razine ESB-a od 2 posto.

I dok ponovni razvoj inflacije u SAD pomiče tajming Fed-ovog smanjenja kamata prema kraju ove godine, agregatna potražnja u euro području je slabija pa se očekuje da ESB započne rezanje kamata polovinom 2024. godine po dinamici od 25 baznih bodova kvartalno. U slučaju ESB-a, radi se o smanjenju depozitne kamatne stope sa sadašnjih 4,0 posto na 3,0 posto do proljeća 2025. godine. Očekujući stabilizaciju temeljne inflacije na oko 3 posto umjesto na ciljanih 2 posto, u osnovnom scenariju ne očekujemo daljnje smanjenje kamatnih stopa nakon proljeća iduće godine za razliku od terminskih tržišta te mainstream ekonomista.

- Osim toga, ne očekujemo da će ESB aktivno prodavati obveznice – niti u sklopu glavnog programa otkupa obveznica (APP) niti u okviru pandemijskog programa (PEPP). Umjesto toga, ESB bi mogla ‘graditi’ portfelj strukturnih vrijednosnih papira kao dio svoje nove monetarne strategije od 2027. nadalje – zaključuju iz HUP-a.

24. lipanj 2024 05:33