Dugo očekivani novi Zakon o radu, na kojem socijalni partneri rade skoro dvije godine, neće tako skoro ugledati svjetlo dana. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne politike umjesto novog Zakona, odlučilo je izmijeniti postojeći ZOR, donoseći Nacrt prijedloga kojim, prema riječima Damira Zorića, direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na kraju neće biti zadovoljni ni poslodavci ni sindikati.
Hrvatska udruga poslodavaca u četvrtak je organizirala druženje s novinarima, na kojem su istaknuli ključne nedostatke u prijedlozima Ministarstva, a i kako je cijeli proces pregovora tekao. Kako je objasnio Nenad Seifert, voditelj pregovaračkog tima HUP-a u Radnoj skupini, Hrvatska se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), obvezala da će implementirati neke europske direktive u radno zakonodavstvo do kraja godine jer u suprotnom gubi 795 milijuna eura.
Tako je Nacrt fokusiran najvećim dijelom na ono što od nas Europa očekuje, a ne na one stavke koje bi dugoročno obuhvatile izazove poput neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sustava ili regulacije novih oblika rada na tržištu. No čak i tih nekoliko stavaka koje moramo unijeti u NPOO, u mnogim je pogledima, u argumentaciji HUP-a, nelogično.
Naime, Europska unija 'pritišće' Hrvatsku da produlji radni vijek zaposlenika. Prije par godina referendumom se uspio srušiti prijedlog da se radni vijek produži na 67 godina starosti no Ministarstvo rada u novom je prijedlogu uspjelo izbjeći takve buduće konflikte, brišući kompletno starost i staž kao uvjete za mirovinu. Prema njihovom prijedlogu 65 godina starosti i 15 godina staža se potpuno brišu, što znači da kada potpišete ugovor o radu, možete u mirovinu kada god želite, ali to ne znači da ćete ispuniti uvjete za mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Stoga, kako je rečeno u HUP-u, prijedlog Ministarstva je kompletno neusklađen sa mirovinskim sustavom.
– Kada smo predstavnika Ministarstva tražili argument za promjenu postojećeg članka Zakona koji propisuje da poslodavac i radnik mogu nastaviti radni odnos ako se tako zajednički dogovore, rečeno nam je da malo radnika odlazi u mirovinu sa ispunjenim uvjetima pa će te uvjete ukinuti – kaže Seifert.
Tim prijedlogom je Ministarstvo napravilo polu-pokušaj za produljenje radnog vijeka, kako bi se zadovoljila europska birokracija, ne pitajući se kako bi se taj prijedlog mogao provoditi u praksi. No zato je Ministarstvo tražilo od HUP-a neki prijedlog pa je HUP predložio da novi minimalni uvjeti za odlazak u mirovinu budu 66 godina starosti i 16 godina radnog staža, godinu dana više nego što je bilo do sada iako su im i dosadašnji uvjeti, kako kažu, odgovarali.
Drugi kamen spoticanja jesu ugovori na određeno vrijeme koje smo odlučili smanjiti u odnosu na europski prosjek. Zorić kaže da se u javnosti komuniciraju potpuno netočne činjenice, da je na tržištu čak 25 posto ugovora između poslodavca i radnika na određeno vrijeme, dok podaci Eurostata od prošle godine pokazuju da je takvih ugovora 11,8 posto, u skladu s europskim prosjekom.
– Ta kriva statistika dobro dođe u javnom prostoru kao jedan od glavnih argumenata zbog čega se ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Istraživanja pokazuju da su glavni razlozi za iseljavanje prije svega pomanjkanje perspektive i izostanak promjena u državi i društvu. Nemogućnost trajnijeg zaposlenja, odnosno ugovori na određeno i povremeni poslovi (što sindikati navode kao glavni razlog) se nalaze tek na 15. mjestu svih razloga za iseljavanje. Ugovori o radu na određeno vrijeme potreba su pojedinih sektora, kao što su npr turizam i poljoprivreda, i specifičnosti tih sektora moraju se uzeti u obzir – istaknuo je Zorić, uzevši kao primjer liječnike i inženjere koji nisu imali ugovore na određeno pa su svejedno iselili iz zemlje.
Sljedeća stavka je izdvojeno mjesto rada, tzv rad od kuće, najpopularnija točka spoticanja tijekom trajanja pandemije. U HUP-u smatraju da bi takve radne odnose trebalo dodatno urediti uvođenjem novog instituta u Zakon – instituta rada na daljinu, koji bi u svojoj naravi ostao radno-pravni odnos.
Radnik bi i prilikom rada na daljinu radio po uputama i nalozima poslodavca, koristio sredstva rada poslodavca te se nalazio u okviru radnog prava. Međutim, kad su u pitanju zaštita na radu i plaćanje troškova, HUP predlaže uvođenje standarda razumne/mjere i razumnog rizika, što bi bio onaj rizik od povrede zdravlja na radu koji je uobičajen za vrstu posla kojeg radnik obavlja, a ne, ako se, primjerice radnik ozlijedi na planini koju izabrao kao svoju novu radnu okolinu.
Što se tiče isplate troškova, HUP predlaže mogućnost isplate paušalnog iznosa naknade troškova, a pravo na naknadu ne bi uključivalo troškove prijevoza i toplog obroka.
Sljedeći prijedlog Ministarstva koji u HUP-u 'bode oči', jesu dodatna prava za članove sindikata, što znači da bi samo radnici koji su učlanjeni u sindikat, imali pravo na božićnice, regres i ostale dodatke.
– Ministarstvo očito nije u obzir uzelo činjenicu da se time krši Zakon o suzbijanju diskriminacije te da poslodavci prema sudskoj praksi ne smiju različito tretirati radnike – istaknuo je Seifert.
I zadnja točka koju moramo ispuniti da bi putem NPOO-a dobili novac je regulacija tzv. platformskog rada (rada putem digitalnih platformi), što trenutno nema većina zemalja u Europi no mi smo se dobrovoljno prijavili da budemo eksperiment o kojem se još u pregovorima Radne skupine nije ni stiglo razgovarati.
– Nakon godinu i pol dana pregovora nismo daleko odmakli . Potrošili smo vrijeme i novac i izgleda da je sve to bačeno u vjetar – rekao je Zorić.
Dodao je i to da HUP nema ništa protiv toga da Hrvatska ispunjava obveze prema Europskoj uniji, ali da pri tom u cijelosti prihvati europske pravne stečevine, a ne malo europske, malo balkanske, koje su krute i uspavane.
– Želja nam je da se tržište rada dinamizira na način da napravimo novi Zakon o radu koji će obuhvatiti nove modele rada kakvi postoje u Europi i urediti odnose poslodavca i radnika, a samim time hrvatsko gospodarstvo i društvo – zaključio je Zorić.
Bilo bi dobro da vremena ima više te da se i sindikati i poslodavci i predstavnici Vlade ozbiljnije i temeljitije pozabave jednim od najvažnijih zakona hrvatskog društva, međutim, prema najavama, Izmijene i dopune Zakona o radu trebale bi ući u saborsku proceduru 15. lipnja, a prije toga još 30 dana moraju biti u javnom savjetovanju.
Novi sastanak socijalnih partnera najavljen je za ponedjeljak, a u međuvremenu smo dobili novog ministra rada Marina Piletića koji mora pročitati sve dosadašnje dokumente. Kao šlag na tortu stiže i najava predstavnika sindikata SSSH koji u nedjelju, 1. maja u sklopu prvomajske parade najavljuju prosvjed ispred HUP-a (koji većinom zastupa privatni sektor,) što sigurno neće pripomoći daljnjim pregovorima.