Biznis i politika
StoryEditor

HUP: Primanja će nastaviti rasti i ove godine, i to 15 posto

26. Travanj 2024.

Prosječna nominalna bruto plaća za veljaču (isplaćena u ožujku) porasla je 0,5 posto mjesečno i rasla je 11,9 posto na godišnjoj razini (+8,0 posto realno) na 1,703 eura. Prosječna neto plaća rasla je nešto sporije, odnosno 0,3 posto mjesečno, što upućuje na malo veće porezno opterećenje plaća po ulasku u porezne škare onih zaposlenika koji ranije nisu plaćali nikakav porez na dohodak. Također, dio zaposlenih s višim plaćama zakoračio je u viši porezni razred, a od ove godine je došlo do povećanja maksimalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na visokim plaćama.

Snažan realni rast plaća je posljedica rekordnog povećanja ‘minimalca’ za 20 posto (nasuprot 7,2 posto u EU, znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno-ugovorenih plaća u euro području u 2024. od oko 4,5 posto), nedostatka radnika na tržištu, naročito u radnom snagom deficitarnim uslužnim sektorima, pada inflacije te izrazito velikodušnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru. Efekt rasta plaća u javnom sektoru u punini ćemo tek vidjeti u objavama plaća za ožujak, odnosno u travnju.

Nakon prošlogodišnjeg rasta od 14,5 posto, u 2024. Hrvatska udruga poslodavaca očekuje povećanje prosječnih bruto plaća od 10 posto, što nam daje dvije uzastopne godine rasta realnih plaća od oko 6 posto, a čime Hrvatska prednjači u CEE regiji i na razini EU. Dodamo li neoporeziva primanja te primitke u naravi, u ovoj godini očekujemo porast ukupnih primanja zaposlenih od dodatnih 15 posto, nakon što su primanja lani skočila gotovo 20 posto.

Raste i jedinični trošak rada

Rast plaća u 2024. godini ubrzat će, do sad neviđeno, povećanje mase plaća iz državnog proračuna od 32 posto u korist rasta plaća u javnom sektoru viši od 15 posto u ovoj godini i skok minimalne plaće od čak 20 posto, što je blizu EU rekorda uz posljedičnu indeksaciju na ‘minimalac’ u radno-intenzivnim granama poput turizma, trgovine ili graditeljstva. I u 2024. Hrvatska će se stoga suočiti s bržim rastom jediničnog troška rada nego u našim ključnim vanjskotrgovinskim partnerima.

HUP u svojoj ovotjednoj analizi ekonomskih kretanja podsjeća i da je jedinični trošak rada u 2023. rastao 11,6 posto što je gotovo dvostruko brže od prosjeka EU. Kada jedinični trošak rada zemlje raste brže nego u njezinim vanjskotrgovinskim partnerima pogoni se inflacija te gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni.

Istovremeno, pod-indeksi menadžera nabave za euro područje već neko vrijeme pokazuju povećanu sklonost tvrtki za podizanje cijena - kako za pružatelje usluga tako i za industrijske tvrtke, što vrlo slikovito pokazuje što nam potencijalno nosi rast plaća brži od ciljane stope inflacije (oko 2 posto) te očekivanog rasta produktivnosti po radnom satu u euro području od jedva 1 posto, smatraju u HUP-u.

Rast ekonomije moguć jedino uz rast produktivnosti

S obzirom na snažan realni rast plaća (oko 6 posto), relativno visoku indeksaciju mirovina za cijene i plaće u prošloj godini, povećanje naknada građanima iz proračuna (+16,9 posto ili 1,1 milijardu eura) te ubrzanje rasta nenamjenskog potrošačkog kreditiranja (iznad 10 posto nakon 6,0 posto u 2023.), u ovoj godini HUP očekuje snažniji realni rast osobne potrošnje od 3,7 posto nakon 3,1 posto u 2023. godini.

Očekuju i jačanje osobne potrošnje kroz snažniju turističku sezonu na što ukazuju pozitivne najave vodećih turističkih operatera te poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU.

Snažan realni rast plaća uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30 posto niže od prosjeka EU, zadržava inflaciju u Hrvatskoj iznad prosjeka euro područja u idućih nekoliko godina, što podgrijava i rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena. Bruto plaće stoga u srednjem roku ne bi smjele rasti nominalno za više 5 posto, pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 posto) te rasta produktivnosti (2-3 posto) ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavaju konkurentnosti ekonomije.

Glavni preduvjet za održiv rast plaća i njihovo približavanje prosjecima EU je veći rast produktivnosti. Za uspinjanje u bruto dodanoj vrijednosti te produktivnosti nužan je koordinirani splet strukturnih politika kroz smanjenje poreznog klina na plaće visokokvalificiranih zaposlenika, aktivne politike tržišta rada, ubrzanje pravosudnih mehanizama, jačanje platformi prikupljanja rizičnog kapitala i stalnu reformu obrazovanja sukladno potrebama tržišta rada. Ukupni doprinosi i porezi za isplatu plaće od oko 4700 eura bruto ili 2600 eura neto u Hrvatskoj su do 200 eura viši nego u strukturno sličnim zemljama CEE regije. Prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti.

Pritom je najveći pomak ostvaren u ICT sektoru gdje je bruto dodana vrijednost po zaposlenom u samo dvije godine skočila na 58 posto prosjeka njemačke ICT industrije sa svega 34 posto zabilježenih u 2019. godini.

17. lipanj 2024 10:53