U HUP-u očekuju pad javnog duga po dinamici od 2-3 postotna boda BDP-a ispod razine od 60 posto BDP-a od tri do pet godina
Sukladno najavama Hrvatske udruge poslodavaca u fokusu tjedna početkom ove godine, javne financije su lani doživjele snažniji oporavak, u odnosu na gotovo sva očekivanja analitičara, zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a, snažnom porezno izdašnom oporavku turizma, ubrzanju priljeva EU fondova, smanjenju troška kamata, povlačenju pandemijskih potpora te određenim elementima fiskalne discipline u godini prije uvođenja eura.
Naime, Hrvatska je lani ponovo ušla u zonu proračunskog suficita od 0,4 posto BDP-a. U plusu je još samo šest članica Europske unije. Istovremeno, javni dug bilježi snažan pad na 68,4 posto BDP-a sa 78,4 posto BDP-a u 2021. godini. To je četvrti najveći pad javnog duga među članicama EU u odnosu na pandemijski maksimalac (prvi kvartal 2021.) za čak 21 postotni bod te de facto povratak na višegodišnji silazni trend zabilježen prije pandemije.
HUP je u svojim tjednim analizama redovno isticao solidniju sliku u javnim financijama kao jedan od poticaja za sveobuhvatno porezno rasterećenje koje bi dodatno osnažilo potencijalnu stopu rasta u budućnosti.
Zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti te zaposlenosti Hrvatska bi se trebala odlučiti i za hrabrije smanjenje poreznog opterećenja u odnosu na referentne prosjeke članica EU ili zemalja CEE regije, prema preporukama OECD-a za kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta.
U 2023. godini vidimo proračunski deficit u okviru 2,5 posto BDP-a uz daljnji pad javnog duga na 65,5 posto BDP-a zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a. Procjena deficita vrijedi čak i kad uključimo prošireni paket mjera za ublažavanje inflatornih učinaka i rasta cijena energenata vrijedan 1,7 milijardi eura (2,3 posto BDP-a) te dokapitalizaciju HEP-a od 900 milijuna eura, odakle otprilike polovica direktno i jednokratno utječe na proračun tijekom sljedećih šest do dvanaest mjeseci, kao i indeksaciju plaća i mirovina.
Važno je napomenuti i da je procjena deficita za 2023. godinu za jedan postotni bod niža u odnosu na očekivani prosjek euro područja te čak dva postotna boda niža u odnosu na prosjek komparativne CEE regije.
Nastavak pada javnog duga
U redovnom Izvještaju o održivosti javnog duga, Europska komisija je, međutim, zadržala Hrvatsku u grupi članica EU čije rizike po javni dug u srednjem roku ocjenjuje visokim. I dok se najveći broj zemalja u neslavnoj grupi našao zbog visoke, odnosno rastuće zaduženosti (Belgija, Grčka, Francuska, Italija, Portugal) ili velike neizvjesnosti u odnosu na osnovni scenarij (Slovačka), Hrvatska je ovdje svrstana sa Španjolskom i Mađarskom zbog ranjivosti u stresnom scenariju.
U našem slučaju riječ je o izraženoj ovisnosti o inozemnim prihodima od turizma, snažnom rastu troška financiranja u tržišnim turbulencijama, a EK već očekuje snažno usporavanje potencijalne stopa rasta BDP-a po isteku rekordnih priljeva iz EU fondova.
Ne želeći nipošto umanjiti kritički pogled EK, srednjoročnu ocjenu rizika iz HUP-a uzimaju ipak s malom rezervom s obzirom na to da počiva na lanjskim konzervativnim pretpostavkama. Ne samo da su finalni fiskalni rezultati bolji u odnosu na konsenzus, već Hrvatska ima višegodišnji track-record fiskalnih rezultata u konačnici boljih u odnosu na EU pravila. Baš kao i Fitch Ratings, i u HUP-u očekuju pad javnog duga po dinamici od 2-3 postotna boda BDP-a ispod razine od 60 posto BDP-a na horizontu od tri do pet godina.
Štoviše, bruto potrebe za financiranjem padaju na 15-godišnji minimum od 12 posto, a izdaci za kamatne stope na razini od 1,1 posto BDP-a u narednim godinama su gotovo dvostruko niži u odnosu na prosjek euro područja te usporedivu grupu zemalja s BBB rejtingom.
Ministarstvo financija već je pokrilo gotovo 60 posto potreba za tržišnim financiranjem u ovoj godini. Spomenuti stresni scenarij je međutim važno pravodobno upozorenje o makroekonomsko-financijskim šokovima koji nas mogu zadesiti ako reformama strukturno ne nastavimo jačati ekonomiju, napominju HUP-u.
Iako poremećaji na financijskim tržištima nose određenu neizvjesnost po pitanju uvjeta tržišnog financiranja, u HUP-u smatraju da nedavni ulazak u euro područje, snažniji srednjoročni izgledi rasta te bolji no očekivani trendovi u javnim financijama pozitivno djeluju u pogledu daljnjeg poboljšanje kreditnog rejtinga do razine A u narednim godinama.
Financijska tržišta to već djelomično anticipiraju s obzirom na pad spreada na hrvatske obveznice ispod poljskih, koje upravo nose A rejting. U nedavnoj ocjeni hrvatskog rejtinga, Standard&Poor’s ističe da bi do poboljšanja rejtinga moglo doći uslijed produbljenja integracije unutar EU ako bi ono olakšalo provođenje reformi u pravosuđu, obrazovanju te općenito u sferi olakšanja uvjeta poslovanja.
