Biznis i politika
StoryEditor

HUP protiv uvođenja dodatnog poreza na dobit

02. Studeni 2022.
Irena Weberfoto Ratko Mavar

Hrvatska udruga poslodavaca u srijedu se usprotivila uvođenju dodatnog poreza na dobit na industrije izvan energetskog sektora, upozorivši da se gospodarstvo, uz divljanje cijena energenata i inflaciju, bori za preživljavanje, pa bi takav porez bio potencijalno poguban za hrvatsko gospodarstvo.

Prema neslužbenim informacijama, navodi HUP u svom priopćenju, Vlada planira uvesti dodatni porez na dobit, a koji se poziva na program RePowerEU i vezane direktive. No, napominju u HUP-u, za razliku od većine EU zemalja i Europske komisije, koja predlaže oporezivanje energetskog sektora, hrvatska Vlada ne bi tu direktivu primjenjivala na energetske tvrtke koje su zaradile na špekulativnim cijenama plina i struje, već na sve tvrtke koje ostvaruju više od 60 milijuna kuna godišnjeg prihoda.

Kako dalje navode, plan Vlade je izračunati prosječnu dobit u posljednje četiri financijske godine, od 2018. do 2021. godine i usporediti je s dobiti 2022. godine te na svu dobit koja je 20 posto veća od prosjeka, naplatiti taj dodatni porez po stopi od 33 posto.

– HUP je kategorički protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja. U ovom trenutku uvođenje novog poreza na dobit koji će se primjenjivati na industrije izvan energetike vidimo kao dodatni pritisak na gospodarstvo, koje ionako posluje u teškim uvjetima. Mišljenja smo da nema potrebe za povećanjem poreznog tereta, kao ni za dodatnim usložnjavanjem poreznog sustava. Uvođenje ovog poreza sigurno će zaustaviti investicije kao i spriječiti daljnji rast plaća. Zato apeliramo na Vladu da odustane od takve namjere te nastavi razgovore s gospodarstvenicima o mjerama za prevladavanje krize – poručuje glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.

Kako dodaje, sigurnost i predvidljivost ključni su za izvanredna vremena i zato od Vlade očekuju nastavak razgovora o mjerama koje ističu krajem ožujka, a ne nove poreze.

– Osobito je upitno što se novi porez uvodi u uvjetima u kojima su proračunski prihodi pod kontrolom. Hrvatska i u ovoj krizi mora pametno manevrirati, kao što je to činila za vrijeme korona krize, kako bi iz svega izašli s još snažnijim gospodarstvom, a koje je temelj za boljitak života svih građana. Novi porez sigurno nije korak u tom smjeru – navodi Weber.

U slučaju konačne odluke o uvođenju novog poreza i na industrije izvan energetskog sektora, što se u preporuci Europske komisije ne navodi, iz HUP-a ističu da takav prijedlog nije usvojen u praksi gotovo ni jedne zemlje članica Europske unije, osim u Mađarskoj.

I u Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da je dodatno oporezivanje dobiti bez jasne i nedvosmislene definicije ekstraprofita ‘problematično‘ te ugrožava predvidljivost i sigurnost poreznog sustava te može kao posljedicu imati pad investicija i slabljenje poslovanju, dodaju. 

– HUP ne može podržati ni neopravdanu diskriminaciju srednjih i velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu, kada su već realizirani određeni planovi investicija i zapošljavanja. Takav prijedlog neopravdano će penalizirati tvrtke koje su posljednjih godina intenzivno ulagale u istraživnje i razvoj, trajnu imovinu ili projekte za klijente i time svjesno smanjivale dobit kako bi ta dobit bila veća u nadolazećim godinama – ističe Irena Weber. 

Iz HUP-a još napominju da će se na taj način širokom krugu hrvatskih kompanija otežati ulazak u eurozonu i schengenski režim te one neće moći iskoristiti benefite, koje ti sustavi donose. Također, u potpunosti će se minimizirati učinke sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD, kao i potencijalno hrvatsko članstvo u OECD.

Umjesto novih poreza, u HUP-u vrlo konkretno zagovaraju punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta.

30. siječanj 2023 18:36