Gotovo četvrtina, preciznije 23 posto svih R&D ulaganja poslovnog sektora u iznosu od 120 milijuna eura tijekom 2022. godine odnosila su se na ulaganja sektora računalnog programiranja i povezanih djelatnosti. I dok su na razini Europske Unije te investicije stagnirale, u Hrvatskoj su investicije u R&D u 2022. porasle na 1,43 posto BDP-a zahvaljujući povećanju investicija privatnih poduzeća u R&D (za 0,20 postotnih bodova na 0,78 posto BDP-a), stoji u tjednoj makroekonomskoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca HUP Fokus koju potpisuje njihov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
U desetljeću od 2012. do 2022. Hrvatska je tako u skupini tri članice EU-a s najbržim povećanjem investicija u R&D za 0,69 postotnih bodova BDP-a. Iako se statistika ulaganja popravlja, razina investicija nije dostatna. Tako su investicije države i viših obrazovnih institucija iznosile 0,25 posto BDP-a, odnosno 0,4 posto BDP-a čime su jednake ili malo ispod prosjeka EU, dok su ulaganja poslovnog sektora upola niža od EU prosjeka, a čak tri puta niža u odnosu na najuspješnije članice EU.
- Znajući da ovaj tip investicija u inovacije na uloženi dolar generira čak 7-8 dolara (Bank of America), u ovotjednom HUP Fokusu dajemo preporuke za poticanje investicija poslovnog sektora u R&D u cilju ubrzanja rasta produktivnosti gospodarstva i snažnijeg uključivanja u globalne lance vrijednosti te u konačnici povećanja izvoza u području viših tehnologija. Ako želimo da nam investicije mijenjaju strukturu ekonomije tada je potrebno ulagati u inovacije, patente, istraživanje i razvoj, a za to su potrebni učinkoviti mehanizmi upravljanja inovacijama koji bi omogućili učinkovitiju provedbu programa, koji se financiraju sredstvima iz fondova Europske unije - piše Stojić.
Veliku priliku otvara Strategija pametne specijalizacije (S3) koja omogućuje raspisivanje otvorenih inovacijskih poziva za subvencioniranje istraživačkih i razvojnih projekata (IRI) hrvatskih tvrtki i znanstvenih instituta. Uz poboljšan pristup kombiniranih sredstava iz programa NPOO, ESI fondova i državnog proračuna potencijal ukupnih ulaganja do 2027. iznosi 340 milijuna eura. Ciljani natječaji promovirali bi razvoj međunarodno-konkurentnih produkta i tehnoloških rješenja veće dodane vrijednosti, što je iskorak u odnosu na dosadašnja rješenja za pojedine korisnike nespremne za tržišnu utakmicu.
Očekivano jačanje suradnje između akademskog i poslovnog sektora favorizira male, inovativne start-up tvrtke koje ciljaju na globalno tržište. U ovom kontekstu, fokus ICT sektora se potencijalno pomiče s iznajmljivanja ljudi na projektima te rada po narudžbi za inozemne softveraše i platforme na vlastite produkte i intelektualno vlasništvo, što pomaže privlačenju tehnološki naprednijih i kvalitetnijih domaćih i stranih investicija. Time napokon raste otpornost domaćih IT tvrtki na silazne faze ciklusa i olakšava zadržavanje talenata u Hrvatskoj
Tko daje najveće olakšice?
S3 platforma je također podloga za projekte transformacije naših slabije razvijenih regija, financiranih iz izdvojenog Integriranog teritorijalnog programa (ITP). Pritom bi veliku ulogu imalo kada bi nositelji u IRI te ITP projektima bile tvrtke, a ne (znanstveni) instituti, jer tako možemo iskoristiti transformacijski učinak sredstava na raspolaganju. Prosječna stopa subvencija na investicije u R&D u Hrvatskoj od 2019. godine iznosi 0,07 posto za velike tvrtke te 0,04 posto za mala i srednja poduzeća. Znatno je niža od prosjeka CEE regije, EU-27 područja, a naročito prosjeka OECD-a jer je dva do dva i pol puta niža za velike tvrtke pa sve do četiri do pet puta niža za mala i srednja poduzeća. Država bi stoga poreznim olakšicama mogla znatno izdašnije pomoći razvoj novih tehnologija.
U susjednoj Sloveniji prosječna stopa subvencija od 0,21 posto za sve tipove tvrtki je na razini prosjeka OECD-a te malo iznad prosjeka EU-27, odnosno CEE regije. Slovenija tako odobrava stopostotnu olakšicu za ulaganja u R&D do maksimalnih 63 posto porezne baze u prvoj godini, a ostatak u naredne četiri godine.
Najviše porezne olakšice za R&D u EU daju Portugal (0,39 posto), Poljska i Francuska (0,36 posto). Portugal velikim tvrtkama priznaje 32,5 posto troška R&D-a, a stopa se povećava za 15 posto za mala i srednja poduzeća koja nemaju korist od inkrementalne stope od 50 posto. Inkrementalna stopa predstavlja 50 posto razlike između troška R&D-a u poreznoj godini te prosječnog iznosa troškova R&D-a u zadnje dvije godine, do razine od 1,5 milijuna eura.
U Poljskoj pak odbitak ovisi o veličini tvrtke te vrsti prihvatljivih troškova u šest kategorija – plaće i socijalni doprinosi, kupnja robe i sirovina, ekspertiza/istraživanja kupljena od strane znanstvenih ustanova, istraživačka oprema, amortizacija nematerijalne i dugotrajne imovine bez vozila, zgrade i građevinskih radova, troškovi intelektualne zaštite. Još 2018., došlo je do povećanja odbitka u porezu na dohodak sa 50 posto te 30 posto (ovisno o kategoriji opravdanih troškova i veličini tvrtke) na sto posto.
Drugim riječima, tvrtke mogu uštedjeti 19 zloti na 100 zloti kvalificiranih troškova R&D-a. U 2022. povećani su postojeći odbici u porezima na dohodak sa sto posto na 200 posto kvalificiranih troškova nastalih na zaposlenicima koji pokrivaju trošak osoblja koje tvrtke angažiraju za potrebe istraživanja i razvoja. U potencijalnom re-dizajnu subvencija koje bi po našim preporukama morale dosegnuti ili čak premašiti prosjeke EU/OECD-a, svakako treba proučiti u kojoj mjeri izdašnije potpore R&D-u malih i srednjih poduzeća (u odnosu na velike tvrtke), a kakve ima nekoliko članica EU (Francuska, Nizozemska, Belgija) te više članica OECD-a koje nisu članice EU, pozitivno utječu na ponudbenu stranu ekonomije.
Inovacijski pješčanik
Uz osmišljavanje progresivne porezne prakse, u kontekstu obrane od kibernetičkih napada, HUP-ICT predlaže uvođenje poreznih rasterećenja/olakšica ili određenih stimulacija kod ulaganja tvrtki i u vještine vezane uz kibernetičku sigurnost. HUP ICT predlaže i uspostavu tzv. ‘pješčanika’, odnosno Innovation sandboxa, regulatornog i pravnog digitalnog okruženja s predinstaliranim softverskim i hardverskim mogućnostima, koja će svim startup tvrtkama, neovisno o sektoru, omogućiti testiranje svoje poslovne ideje prije tržišnog nastupa, kao i u kasnijim fazama razvoja.
Ovo je osobito važno za sektor umjetne inteligencije (AI) u kojem je nužan HW (GPUs). Riječ je o izuzetno skupom sustavu kojeg si startup tvrtke ne mogu priuštiti. Relevantni analitičari procjenjuju da će AI tehnologije u idućih deset godina uvećati rast produktivnosti u razvijenim ekonomijama za 1,4-2,7 posto godišnje. Takvi pomaci na produktivnosti značajno utječu na rast realnog ekonomskog outputa te smanjuju troškove mnogih dobara i usluga. Procjenjuje se da najveći dio rasta produktivnosti proizlazi iz automatizacije poslovanja i ubrzanja tehnoloških inovacija.
Investicijama u R&D moguće je u srednjem roku povećati udio izvoza visoke tehnologije u ukupnom izvozu Hrvatske, obzirom na to da je sadašnji rezultat na svega 41,8 posto prosjeka EU (7,4 posto nasuprot 17,7 posto) te čak tri i pol puta manji udio u odnosu na najuspješnije članice EU. Razina investicija u R&D također pozitivno korelira s udjelom zaposlenih u sektorima visoke tehnologije te udjelom inovativnih tvrtki u ekonomiji. Konačni cilj je ubrzanje rasta produktivnosti kako se ne bi ostvarile prognoze Europske Komisije po kojima ćemo i u idućim godinama zaostajati za CEE regijom.
Pored investicija u tehnologiju, na putu konvergencije prema standardima EU potrebno je provesti reforme i u niz drugih područja, a posebno u obrazovnom sustavu, u kojem unatoč troškovima višima od prosjeka EU, imamo lošije obrazovne rezultate u matematici te imamo problema s efikasnosti. U tom smislu, nužno je podići kvalitetu kroz objektivniji sustav ocjenjivanja, povećati nagrađivanje nastavnika uz istodobno smanjenje broja zaposlenih u obrazovnom sustavu.
Štoviše, treba prilagoditi kurikulume potrebama sektora koje ističemo kao prioritetne u Strategiji pametne specijalizacije: personalizirana briga o zdravlju, pametna i čista energija, pametan i zeleni promet, sigurnost i dvojna namjena, održiva i kružna hrana, prilagođeni i integrirani proizvodi od drva te, najnovije područje, digitalni proizvodi i platforme. U Zakonu o strancima, HUP ICT ističe potrebu uređivanja mogućnosti korištenja ‘EU Plave karte’ za ICT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja kao i jednostavniju procedure spajanja obitelji, stoji u analizi.