Poslovni indeksi menadžera nabave (PMI indeksi) za euro područje u travnju opet pokazuju podvojenu sliku europske ekonomije. PMI indeks za uslužni sektor, kao najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje, skočio je na 56,6 boda, što je treći uzastopni rast iznad razine od 50 bodova iznad koje se (povijesno gledano) ne očekuje pad ekonomskih aktivnosti, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj analizi tjedna.
Shodno tome, očekuje se da bi godišnja stopa rasta BDP-a u euro području u drugom kvartalu mogla čak ubrzati na 2 posto nakon očekivanog rasta od 1,5 posto godišnje u prvom kvartalu. Samim time jasno je da je na prijelazu iz prošle u ovu godinu izbjegnuta recesija. Istovremeno, daljnji pad PMI indeksa za prerađivačku industriju ispod 50 bodova upućuje na recesiju u spomenutom sektoru. Spomenuto podcrtava rast subindeksa trajanja isporuka čak iznad razina iz recesije 2009. godine, što upućuje na vrlo slabu potražnju za industrijskim dobrima.
Pad aktivnosti u prerađivačkoj industriji nesumnjivo će ostaviti trag u uslužnim sektorima, što je, povijesno gledano, samo pitanje vremena. Štoviše, procjenjuje se da je oporavak u uslužnim sektorima još uvijek pokretan normalizacijom agregatne potražnje po ukidanju Covid restrikcija te obilnim transferima u cilju ublažavanja energetske krize.
No inkrementalni efekti ove dvije važne poluge osobne potrošnje neće još dugo podržavati tekuće aktivnosti, smatraju u HUP-u. Značajno pogoršanje u ekonomskom okruženju upućuje na pad ekonomskih aktivnosti u drugoj polovici godine kad bi uostalom trebali početi osjećati negativne efekte snažnog rasta kamatnih stopa u zadnjih godinu dana.
Sve spomenuto upućuje na ‘seljenje‘ scenarija plitke recesije u drugu polovicu godine, pri čemu mnogi fundamenti poništavaju negativni efekt rasta troška financiranja. Naime, pad troška energenata uz normalizaciju dobavnih lanaca stabilizirat će gospodarstvo. Nadalje, njemačke kompanije su otpornije u (nadolazećoj) recesiji nego u prošlosti zahvaljujući snažnim bilancama.
Shodno tome, poslodavci će opreznije pristupati bilo kakvom smanjenju radne snage nakon što su mnogi od njih patili od manjka radne snage. Sve u svemu, u 2023. HUP očekuje mali rast ekonomije euro područja od oko 0,3 posto uz pad njemačkog BDP-a od oko 0,3 posto.
Efekti poremećaja na financijskim tržištima
Nakon propasti Silicon Vally Banka, Silvergatea i prisilnog preuzimanja Credit Suissea, financijska tržišta su se napokon umirila. Spomenuto se lako vidi kroz nedavni pad VIX indeksa koji mjeri kolebljivost financijskih tržišta. Štoviše, prema rejting agenciji DBRS Morningstar, europske banke imaju znatno manje nerealizirane gubitke po obveznicama, a čiji bi pad cijena od 10 posto spustio adekvatnost kapitala za manje od jednog postotnog boda.
Važno je napokon znati da si vlade, centralne banke te općenito regulatori ne žele priuštiti nekontroliranu propast bilo koje banke poput Lehmana 2008. godine, što je tada proizvelo globalni ‘confidence‘ šok te duboku recesiju.
Ipak, nedavni događaji će imati posljedice na regulaciju banaka, monetarnu politiku, inflaciju te uvođenje digitalnih valuta centralnih banaka. U svjetlu snažnih odljeva depozita prvo se preispituju politike održavanja likvidnosti, a u srednjem roku slijede opsežne izmjene u postupanju s bankama u stresu kako bi se osiguralo da ostanu prikladne za svoju svrhu.
Nadalje, ponovni rast vjerojatnosti recesije nakon potresa na financijskim tržištima mogao bi smanjiti sklonost centralnih banaka dizanju kamatnih stopa s obzirom na to da održavanje financijske stabilnosti sustava dobiva na važnosti u odnosu na borbu protiv inflacije. Shodno tome u narednim godinama prosječna inflacija bi mogla biti znatno viša od ciljane razine od 2 posto.
Također postoji rizik znatnog pooštrenja uvjeta kreditiranja posebno američkih regionalnih banaka u čijem portfelju trećina imovine otpada na kredite u sektoru komercijalnih nekretnina već pod pritiskom viših kamata. Obveznice zemalja na periferiji euro zone u načelu su podržane naporima ESB-a i Europske komisije u smjeru mutualizacije javnog duga u slučaju nužde.
Napokon, smatraju u HUP-u, nedavne kolebljivosti na financijskim tržištima vjerojatno će smanjiti apetite centralnih banaka po pitanju ekstenzivnosti uporabe centralno-bankarskih digitalnih valuta. U cilju izbjegavanja ‘digitalnog‘ bijega depozita iz banaka, ESB planira ograničiti uporabu svoje digitalne valute na opći platni promet te da se otkloni mogućnost selidbe depozita u investicijske svrhe.