Podaci za međunarodnu robnu razmjenu za ožujak pokazuju optimističnija kretanja potkraj prvog kvartala ove godine, smatra HUP-ov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Kako navodi u HUP-ovom Fokusu tjedna, pored očiglednog utjecaja visoke inflacije, ubrzanje rasta robnog izvoza od 20,9 posto godišnje odražava snažan oporavak isporuka naftnih derivata, kontinuirano snažne proizvodnje izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara (opreme i postrojenja, motornih vozila) te farmaceutskih pripravaka.
Brzi rast zaliha izvozno-orijentirane proizvodnje u kombinaciji s oporavkom poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera, odnosno Njemačke i Italije, upućuje na stabilizaciju u lancima dobave te određeni optimizam oko inozemne potražnje. Stojić također tvrdi da daljnja integracija u globalne lance vrijednosti po ulasku u euro područje doprinosi kontra-cikličkom kretanju izvoza.
– S druge strane, pad robnog uvoza od 3,1 posto godišnje je posljedica visoke baze, pada cijena energenata, ali i usporavanja uvozne potražnje gledano kroz realnu stagnaciju trgovine na malo. Kako bilo, zahvaljujući otprilike dvostruko snažnijem rastu robnog izvoza u prvom kvartalu (+13,2 posto) u odnosu na uvoz (+7,4 posto), neto razmjena s inozemstvom u prvom kvartalu ove godine na rast BDP-a djeluje pozitivnije nego se ranije očekivalo – piše Stojić.
To je rezultat očigledno povoljnijih prilika u okruženju s obzirom na to da su, smatra, blaga zima, visoke razine skladištenja plina te značajne uštede u efikasnosti potrošnje energenata otklonile potrebu snažnije racionalizacije potrošnje energenata u mjeri u kojoj ona ima značajan negativan utjecaj na industriju te općenito ekonomsku aktivnost u euro području.
S obzirom pak na ubrzanje pada industrijske proizvodnje u prvom kvartalu (-1,7 posto godišnje), stagnaciju trgovine na malo nakon malog rasta u zadnjem kvartalu lani te očekivani sporiji rast investicija, zbog donedavne neizvjesnosti u pogledu inozemne potražnje te kretanja cijena energenata, u prvom kvartalu 2023. godine očekuje se rast BDP-a do 2,5 posto, što je usporavanje rasta u odnosu na 4,0 posto zabilježenih u posljednjem kvartalu 2022. godine. Usporio je uvoz što je posljedica i pada cijene energenata.