HUP: Stara mreža, visoke cijene – žalosna energetska tranzicija

U najnovijoj tjednoj analizi FOKUS tjedna, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozabavila se pitanjima energije, odnosno njene cijene i utjecaja na ekonomiju i razvoj energetskog sektora. Naime, kako navodi HUP, stanje u energetici ima izravne posljedice ne samo na konkurentnost, nego i na zaposlenost, investicijski potencijal te ukupni gospodarski rast zemlje.​

Neravnomjerna politika cijena – udarac konkurentnosti

U 2024. godini cijene električne energije za tvrtke u Hrvatskoj bile su čak 12,7 posto više u odnosu na prosjek EU, dok je ta razlika u 2025. porasla na 18,3 posto, odnosno 23,2 posto iznad prosjeka regije srednje i istočne Europe (CEE). Istovremeno, i nakon smanjenja subvencija, kućanstva uživaju jednu od najnižih cijena u Europskoj uniji.

- Takva politika cijena slabi konkurentnost i smanjuje kapacitet gospodarstva za ulaganja. Takva struktura cijena prkosi tržišnoj logici, jer opterećenja nisu ravnomjerno raspoređena, a mrežni gubici u Hrvatskoj dosežu 8,2 posto prenesene energije, dok su u EU ispod 6%. Bez korekcije tog odnosa teško je osigurati ravnopravne uvjete poslovanja i energetsku tranziciju – upozorili su iz HUP-a u svojem Fokusu tjedna.

Investitori još ne znaju koliki je trošak priključenja

Veliki gubici prenesene energije nisu jedini pokazatelj lošeg stanja u energetici u Hrvatskoj. Kako su napomenuli u HUP-u, zaostajemo i u digitalizaciji mreže, jer je u Hrvatskoj tek oko 60 brojila napredno, dok u Italiji i Sloveniji ta brojka prelazi 95 posto, a EU prosjek je 85 posto. Postupci priključenja među najsporijima su u EU. Vjetroelektrane čekaju na priključenje oko 10, a solarne oko četiri godine, što je dvostruko dulje od europskog prosjeka.

- HERA je prošlog tjedna otvorila javno savjetovanje o Prijedlogu metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu ili dokumentu koji je, barem na papiru, trebao označiti kraj višemjesečne blokade projekata obnovljivih izvora energije i unijeti barem trunku predvidivosti za investitore u sektor. Savjetovanje traje do 21.11. 2025., no ni novi tekst Metodologije zasad ne nudi odgovor na ključno pitanje: kolika će biti jedinična cijena priključenja na mrežu, odnosno koliko će investitori stvarno morati platiti da bi njihove elektrane bile spojene i u pogonu – naveo je HUP u Fokusu tjedna.

OIE projekata nema bez modernizacije mreže

Dok se ne riješi pitanje metodologije, projekti i dalje stoje, a prva energetska odobrenja za 45 od ukupno 60 prijavljenih projekata OIE ukupne snage 3,6 GWh koji su na čekanju, mogla bi isteći krajem slijedeće godine. Navedenih 60 projekata, procijenili su u HUP-u, moglo bi proizvesti energiju jednaku potrošnji više od polovine hrvatskih kućanstava, ali bez modernizacije mreže ova već pripremljena energetska tranzicija neće biti provediva. A modernizacija mreže iziskuje ulaganja, prema procjenama čak 33,8 milijardi eura do 2030. godine, dok je zasad osigurana niti trećina tih sredstava.

- Energetska infrastruktura izravno utječe na privlačenje ulaganja i konkurentnost jer bez sigurnih priključaka projekti OIE vrijedni više milijardi eura stoje, a gubi se i potencijal rasta. U konačnici, rast cijena električne energije od 10 posto smanjuje ukupnu zaposlenost u ekonomiji za 1-1,5 posto, što direktno ugrožava ekonomski rast – uočio je HUP.