Nakon višegodišnjih pregovora, Europska unija je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Mercosura — zajednicom koju čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Bolivija. Sporazum, koji je ovog tjedna potvrdila Europska komisija, još čeka dvotrećinsku ratifikaciju u Europskom vijeću, suočavajući se pritom s protivljenjem Francuske i Poljske.
Prema tjednoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), eliminacija tarifa između EU-a i Mercosura predstavlja priliku za intenziviranje trgovinskih odnosa na relaciji dvaju kontinenata. Međutim, stvarne gospodarske koristi ovise o nizu faktora, uključujući otpore protekcionistički nastrojenih članova EU i strukturu izvoza.
Zajednički BDP zemalja Mercosura iznosi oko 3 bilijuna dolara, što odgovara veličini francuske ekonomije. Tržište je to s više od 300 milijuna stanovnika, s Brazilom na čelu a prema podacima MMF-a, pokazuje potencijal za prosječni godišnji rast od 2,5 posto u sljedeće tri godine. Glavni sektori rasta uključuju poljoprivredu, rudarstvo, energetiku, visoku tehnologiju i logistiku.
Velike uštede
Trenutačna trgovinska razmjena između dvaju blokova iznosi oko 60 milijardi dolara godišnje u oba smjera, što čini tek 0,3 posto BDP-a EU. Dok zemlje Mercosura dominiraju izvozom sirove nafte, soje te bakra i željeza, EU prednjači u izvozu industrijske opreme, farmaceutskih proizvoda i automobila. Sporazum o slobodnoj trgovini trebao bi smanjiti tarife do 90 posto, donoseći godišnje uštede od oko 4 milijarde eura europskim i latinoameričkim poduzećima.
Utjecaj na Hrvatsku
HUP naglašava da ovaj sporazum otvara vrata hrvatskim poduzećima za lakši pristup novim tržištima. Osobito bi mogla profitirati poduzeća iz sektora proizvodnje opreme, prehrambene industrije i farmacije. Istodobno, hrvatski izvoz mesa i poljoprivrednih proizvoda prema Mercosuru mogao bi postati konkurentniji.
Njemačka gospodarstva, s naglaskom na autoindustriju, prednjače kao ključni dobitnici ovog sporazuma. Također, pristup strateškim resursima poput litija i bakra dodatno osnažuje EU-ovu poziciju u globalnom lancu opskrbe, smanjujući ovisnost o SAD-u i Kini, navode iz HUP-a.
Iako sporazum signalizira jačanje slobodne trgovine, protivnici unutar EU istaknuli su zabrinutosti zbog mogućeg utjecaja na poljoprivredni sektor i okoliš. Primjerice, unatoč sporazumu, cijene govedine i peradi malo će se promijeniti jer oni čine samo 2 posto ukupne potrošnje u EU, dok su tarife na uvoz soje ionako niske.
Ovim sporazumom EU želi odaslati signal o smanjenju ovisnosti o SAD-u i Kini kao i u borbi protiv protekcionizma koji je u zadnje vrijeme u sve jačem uzletu. Osim što će EU sada imati lakši pristup bakru i litiju, najveći potencijal za uzlet imat će njemačko gospodarstvo s auto industrijom, zaključuju iz HUP-a u tjednim analizama.