Biznis i politika
StoryEditor

HUP: Sve upućuje na daljnji pad njemačke ekonomije

01. Studeni 2023.
Njemačkafoto Shutterstock

Glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u listopadu, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku kombinirano sugeriraju daljnji pad aktivnosti u četvrtom kvartalu ove godine, sličan očekivanom padu od 0,1-0,2 posto u trećem kvartalu, piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.

Najpouzdaniji poslovni barometar za euro područje – PMI indeks za uslužni sektor ponovo je snažno pao za gotovo jedan postotni bod na 47,8 bodova, što je peti put zaredom ispod razine od 50 bodova na kojoj se (povijesno gledano) očekuje recesija. Istovremeno, PMI indeks za prerađivačku industriju pao je na 43,0 boda, što upućuje na snažniju industrijsku recesiju. Sve spomenuto upućuje na jačanje negativnih rizika po rast BDP-a u drugoj polovici godine.

Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti, zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata, kao i jačanja eura na štetu konkurentnosti poduzeća. Nedavni kolaps novih narudžbi također sugerira snažan pad građevinskih aktivnosti. Anketa IFO-a otkriva neizvjesnost u pogledu isporuka ključnih energenata te klimatskih politika.

Štoviše, kumulativni rast kamatnih stopa od 450 baznih bodova, dodatni rast istih uz slabljenje fiskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (kojim slučajem) značajan oporavak izvoza. Posljednjih 50 godina u Njemačkoj je svaki ciklus rasta kamatnih stopa redovito vodio u recesiju uz prosječni odmak od dva do tri kvartala od početka podizanja ključnih kamata do početka recesije.

Zato u 2023. očekujemo blagi rast ekonomije euro područja od oko 0,3 posto - uz pad njemačkog BDP-a od oko 0,5 posto. Uz pretpostavku da će recesija trajati do proljeća 2024. godine, smanjeni statistički prijenos upućuje na daljnji pad njemačke ekonomije (-0,3 posto) te stagnaciju u euro području u 2024. (+0,1 posto).

- Pogoršana poslovna klima vjerojatno će potaknuti korekciju ESB-ovih makroekonomskih projekcija u prosincu, što otklanja potrebu daljnjeg podizanja kamata kao glavnog oružja u borbi protiv inflacije. Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku‘ recesiju unatoč snažnom rastu kamatnih stopa. Jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski - zaključuje Stojić. 

02. ožujak 2024 03:28