Hrvatska je iz EU fondova nove generacije povukla 3,6 milijardi eura čime prednjači u isplatama tranši, no glavnina ispunjenih ciljeva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odnosi se na provedbu reformi i regulatornih aktivnosti, a manji dio uz kompleksna infrastrukturna ulaganja (za koja su rokovi na samom kraju financijskog razdoblja – u lipnju 2026.), pišu ekonomisti Hrvatske udruge poslodavaca u ovotjednoj analizi.
Europska komisija Hrvatskoj, kao i većini članica EU, ‘generički‘ preporučuje jačanje administrativnih kapaciteta za upravljanje EU fondovima, ubrzanje ulaganja i održavanje tempa provedbe reformi, kako bi se učinkovito provodio NPOO. Bilo bi izuzetno korisno imati precizne informacije o tome u kojoj je fazi svaka od investicija financirana iz NPOO-a, s obzirom na to da se veliki broj projekata mora realizirati do 30. lipnja 2026. HUP smatra da treba redovno objavljivati točne statuse i akcijski plan postizanja ciljeva tijekom iduće dvije godine, kao i koliko je krajnjih korisnika po projektu, kad su planirane njihove nabave i izvršenja aktivnosti te koji korisnik koliko doprinosi pojedinom investicijskom cilju. Statusi izvršenja projekata trebali bi se redovito objavljivati na stranicama Ministarstva financija, nositelja NPOO-a. Ta je, pak, stranica zadnji put ažurirana 2022. godine.
Interes poduzetnika za EU projekte očekivano visok
S obzirom na to da su alokacije iz EU fondova u posljednje dvije godine generirale gotovo dva postotna boda realnog rasta BDP-a, a ove bi godine potencijalno mogle donijeti i veći utjecaj kratkoročnoj potencijalnoj stopi rasta od 3-3,5 posto, interes poslovne javnosti o realizaciji investicija financiranih kroz ovaj instrument očekivano je velik. Upozoravamo i da smo već na sredini novog financijskog razdoblja (višegodišnji financijski okvir 2021.- 2027.), a jako je malo objavljenih natječaja, što bi moglo ugroziti konačni rezultat povlačenja raspoloživih sredstava.
U HUP-u se slažu s preporukama Komisije po kojima je nužno jačati kapacitet stručnih službi za EU fondove, osobito za pripremu natječaja, kao i evaluaciju projekata. Naime, u razdoblju pred nama, kada su potpore uglavnom namijenjene inovativnim proizvodima i procesima, čekanje od 18 mjeseci od objave natječaja do ugovaranja projekta umanjuje upravo faktor inovativnosti koju želimo poticati. Ubrzane tehnološke promjene tijekom 18 mjeseci lako će u tom periodu inicijalnu ideju patentiranja inovacije učiniti zastarjelom.
Zbog kašnjenja u provedbi višegodišnjih financijskih okvira, administracija koja vodi EU fondove treba aktivnije surađivati s prijašnjim i potencijalnim korisnicima u pripremi natječaja. U fokusu treba biti želja za realizacijom investicije i utjecaj kojeg projekt ima na razvoj društva i ekonomije stoga se ne smije događati ‘rušenje‘ projekta zbog nenamjerno izostavljenog papira, već omogućiti dopunu natječajne dokumentacije.
Poduzetnicima (ali i svim drugim korisnicima EU sredstava) trebaju pravovremene i precizne informacije o tome koji natječaji će se objavljivati u idućih 12 mjeseci te za koje vrste ulaganja. Poslovni sektor zainteresiran je i kao investitor ali i isporučitelj robe, radova i usluga na projektima iz EU fondova i NPOO programa, ali je za njegovo aktivnije sudjelovanje nužno osigurati pravovremenu informaciju. Primjerice, ako na vrijeme ne znaju što će se financirati u pojedinom kvartalu tekuće godine, poduzetnici ne mogu spremno dočekati priliku za investicije, upozoravaju u HUP-u.
Sredstva NPOO-a za ubrzanje razvoja mreže
Svijetli primjer potpune ugovorenosti investicija su projekti razvoja širokopojasnog interneta u ruralnim područjima vrijedni 237,7 milijuna eura. No da bi se mogli na vrijeme izvesti, nužno je poboljšanje mnogih propisa iz područja gradnje, pravovremeno donošenje kvalitetnih prostornih planova, olakšavanje ulaganja te dodatna utilizacija VHCN mreža kroz uvođenje vaučera za nove korisnike VHCN mreža s ciljem smanjenja troška za krajnje korisnike te rješavanje problematike potencijalnih visokih naknada za pravo puta te nameta jedinica lokalne samouprave.
Neupitno je da je postojanje mreža vrlo velikog kapaciteta preduvjet za ostvarenje digitalnog i međunarodno konkurentnog društva u Hrvatskoj stoga bi valjalo razmotriti realokaciju sredstava unutar NPOO-a kako bi se osigurala dodatna sredstva za gradnju VHCN mreža u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes. S obzirom na to da se velik dio javnih investicija provodi kroz NPOO te na opravdan interes poslodavaca za uvid u napredak provedbe reformi, HUP se zalaže za objavu analize statusa realizacije svih planiranih investicija s provedbenim rokovima u kolovozu 2026. godine. Riječ je o strateškim javnim investicijama, koje se u manje od dvije godine neće moći izvršiti, ako proces javne nabave već nije završen.
Sve zemlje članice EU obavezne su kontinuirano informirati javnost o napretku provedbe reformi i javnih ulaganja te na godišnjoj razini na tu temu organizirati i događanje. Uzevši u obzir da se više od 70 posto javnih ulaganja u Hrvatskoj financira sredstvima EU, potencijalni dobavljači trebali bi imati jedinstvenu točku informiranja o budućim infrastrukturnim ulaganjima javnih institucija i ustanova (kako bi mogli predvidjeti vezane javne nabave). Mrežne stranice (fondova) daju uvid u već objavljene natječaje i nabave no nedostaje najava planiranih aktivnosti. Samo uz pravovremenu informaciju o poslovnim prilikama, postići ćemo željeni dodatni poticaj rastu gospodarstva.
Informacije internetske stranice RRF Croatia pokazuju da je tek 25 posto ciljeva NPOO-a ispunjeno, a na popisu ciljeva izostaje lista onih koji su planirani, a kasne.
Projekti poput planirane reforme povećanja broja učenika u jednosmjenskoj nastavi s 40 posto na čak 70 posto izuzetno su važni, a za njegovu realizaciju ostalo je manje od dvije godine s obzirom na to da mora biti završen 30. lipnja 2026. godine. U HUP-u smatraju da bi javnost trebala znati koliko još škola treba dograditi i/ili rekonstruirati, kao i kojom dinamikom će i koliko škola ishoditi uporabne dozvole sa spremnošću za jednosmjensku nastavu. Za planirane investicije u mrežu elektropunjača na autocestama provedena je javna nabava, no do kraja prošle godine nije instalirana niti jedna punionica.