Nižu se reakcije na finalnu potvrdu o ulasku Hrvatske u Schengen pa je tako i Hrvatska udruga poslodavaca priopćila da je ulazak u schengenski prostor snažan poticaj daljnjem rastu hrvatskog gospodarstva.
‒ Uz pridruživanje Hrvatske eurozoni od 1. siječnja 2023. godine odluka pristupanja u Schengen hrvatskom će poduzetništvu dati dodatne mogućnosti i prilike za snažnije poslovanje na jedinstvenom EU tržištu, kao i jednostavnije i brže poslovanje ‒ poručili su.
Kako navode, osim bržeg protoka roba Hrvatskoj članstvo u Schengenu otvara mogućnost boljeg iskorištavanja postojeće cestovne infrastrukture, koja je na zavidnoj razini kao i geostrateškog položaja, a u smjeru razvoja regionalnog pa i europskog transportnog hub-a prema trećim zemljama.
Također, jučerašnje potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih država, navode, značajan je iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dviju zemalja.
‒ Taj dugo očekivani sporazum dat će novi vjetar u leđa hrvatskim poduzetnicima, kojima je Amerika važno tržište te donijeti nove američke investicije u našu zemlju ‒ objašnjavaju.
Najveći potencijalni dobitnici su domaće djelatnosti u kojima je ključan intelektualni kapital: IT, farmacija, projektiranje, različite intelektualne usluge i slično jer sada postaju još konkurentnije.
‒ Američki investitori su nas do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja, iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je sporazumom riješeno. Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, će porasti zahvaljujući poreznom rasterećenju ‒ poručuju iz HUP-a.
Kako kažu, istovremenim ulaskom u Schengen i sporazumom s Amerikom, američkim investitorima olakšava se ulazak na EU tržišta preko Hrvatske, kao jedne od četiri zemlje koja s SAD-om ima status global entry partnera.
Korist zbog ukidanja graničnih kontrola
Ulazak u Schengen prokomentirao je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović.
‒ Ulaskom Republike Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu, postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen, ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država ‒ objavio je.
Kako navodi, o važnosti ulaska govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne Hrvatske robne razmjene.
‒ U ovaj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen. U prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu. Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište ‒ prokomentirao je Burilović.