Biznis i politika
StoryEditor

HUP: Zakon o turizmu prvi puta adresira problem ‘prekomjernog turizma‘

21. Listopad 2023.

Jedna od ključnih odredbi, odnosno smjernica u novom Zakonu o turizmu je obveza lokalne samouprave u pogledu izrade studije održivog razvoja turizma gdje se po prvi puta razmatra potencijalno ograničenje gradnje nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma relativno niske dodane vrijednosti, naročito u odnosu na hotelski smještaj. Time Hrvatska po prvi puta adresira problem ‘prekomjernog turizma‘ koji zahvaća sve veći broj naših priobalnih jedinica lokalne samouprave o čemu piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.

‒ Prekomjerni turizam su do sada poticali neselektivni prostorni planovi u tandemu s neadekvatnim poreznim tretmanom privatnog turističkog najma oporezovanog na razini od oko 100 eura po krevetu godišnje ili efektivno jedva 1,5 posto po krevetu (godišnje) u odnosu na gotovo 30 posto u slučaju apartmana u sklopu organiziranih turističkih biznisa poput hotela, odnosno turističkih kampova. Posljedica toga je eksplozija ulaganja u nekretnine za kratkoročni turistički najam, koji se najčešće registriraju kao obiteljski smještaj, a nalaze se u uskom obalnom pojasu, popunjene su 60-ak dana godišnje te ne pridonose značajno razvitku lokalnih zajednica ‒ navodi Stojić.

U kratkoročnom najmu u obiteljskom i nekomercijalnom smještaju imali smo, piše, također određene izazove s popunjenosti, što je odraz snažnog povećanja kapaciteta u ovom tipu smještaja. Za ilustraciju dinamike gradnje najbolji je podatak da je samo lani na tržište stavljeno 60 tisuća novih kreveta u takvom obliku nekretnina. Od 2017. godine do danas je na tržište u komercijalnom te nekomercijalnom smještaju na tržište stavljeno oko 300 tisuća novih kreveta. Zbog toga Hrvatska, tvrdi, ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu sa svega 15 posto kreveta u hotelima za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italija 43 posto, a Španjolska 53 posto.

‒ To dovodi i do relativno najniže prosječne potrošnje turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu, što je otprilike dva do čak četiri puta niža potrošnja od one zabilježene u mediteranskim konkurentima. Tako u Italiji i Španjolskoj turisti prosječno troše oko 250 eura po danu, a u Francuskoj više i od 550 eura. Prema posljednjim podacima o bruto dodanoj vrijednosti u uslugama smještaja te posluživanja hrane, Hrvatska s 10,800 eura po zaposlenom značajno zaostaje za prosjekom mediteranskih destinacija a posebno za prosjekom EU koji iznosi oko 19 tisuća eura ‒ objašnjava HUP-ov glavni ekonomist.

Nova omotnica poticaja

Sljedeća ključna odredba, piše Stojić, tiče se dodatnih poticaja za investicije u sklopu kojih se poticaji za investicije u turizmu u formi oslobođenja od poreza na dobit na razini od 150 milijuna eura godišnje prebacuju pod ingerenciju Ministarstva turizma. Time Hrvatska nadoknađuje zaostatak za južnim članicama EU, koje su izdašnije posezale za poticajima u korist ove pandemijom pogođene branše. Potpuno nova ‘omotnica’ poticaja dolazi povrh postojeće omotnice u sklopu općeg Zakona o poticanju investicija također vrijedne 150 milijuna eura, gdje su do sada investitori u turizam koristili više od trećine ovih poticaja a u budućnosti također mogu biti njeni korisnici.

‒ Ovo je dobra vijest za turizam kao granu u kojoj će hotelske kompanije tek u ovoj godini pokriti pandemijom izazvan gubitak prije oporezivanja od 1,55 milijardi kuna iz 2020. godine. Stoga nije iznenađenje da je turistička branša tijekom posljednje tri godine smanjila investicije u novu dugotrajnu imovinu za prosječnih 24 posto u odnosu na prethodne tri godine. U slučaju turizma, mogli bismo govoriti o još jednoj hrvatskoj komparativnoj prednosti s obzirom na relativno povoljniji trend kretanja realne produktivnosti po radnom satu od 2015. naovamo u odnosu na veći dio mediteranskih konkurenata te općenito prosjek EU ‒ navodi Stojić.

Za ilustraciju, u pojedinačno najvećem sektoru prema bruto dodanoj vrijednosti – prerađivačkoj industriji – realni rast produktivnosti po radnom satu od 2015. naovamo od jedva 2,9 posto značajno zaostaje za prosjekom EU-27 od 11,8 posto pa se udio industrije u BDV-u suprotno relativno stabilnom kretanju na razini EU u nas od 2015. do danas smanjio za gotovo tri postotna boda na svega 17,7 posto, što je tri postotna boda ispod prosjeka EU.

‒ Udio turizma ukupnoj dodanoj vrijednosti hrvatske ekonomije je blago porastao s 10,9 posto u 2016. na 11,4 posto u 2019., znatno iznad prosjeka EU, a nakon snažne korekcije u pandemiji u 2023. očekujemo povratak na razine iz 2019. godine ‒ zaključuje Stojić.

04. ožujak 2024 16:23