HUP: Zbog rasta minimalne plaće industrija odustaje od novih ulaganja

U ovotjednom HUP-ovom fokusu tjedna analiziran je rast troška minimalne plaće kojeg HUP-ovci karakteriziraju kao 'troškovni šok' za tvrtke. U sažetku analize stoji da gotovo četiri od deset tvrtki već trpe ozbiljan pritisak troška rada pri aktualnom minimalcu od 970 eura, dok ih 32 posto očekuje snažan negativan udar na investicije kad on dosegne 1.250 eura do 2028. Podaci su dobiveni nakon nedavne ankete HUP-a, a koja je pokazala da svaka šesta tvrtka na tom horizontu predviđa i smanjenje broja zaposlenih, dok u prerađivačkoj industriji isto očekuje svaka četvrta tvrtka. Gotovo 80 posto poslodavaca na temelju minimalca kao referentne točke povećava plaće i na višim razinama, a 81 posto njih ne može rast troška rada veći od 10 posto nadoknaditi kroz cijene. Zbog svega toga dvije trećine tvrtki traži porezno rasterećenje, a 69 posto automatsku indeksaciju minimalca prema inflaciji i produktivnosti.

Uvozni efekt

Učinci rasta minimalne plaće u ekonomiji su široki, ali i diferencirani, kaže se u nastavku HUP-ove analize.

U prerađivačkoj industriji, 60 posto tvrtki već sada bilježi pritisak na ulaganja ili smanjenje proizvodnje, dok polovina procjenjuje da bi rast na 1.250 eura bio neodrživ. Dio je već smanjio broj radnika i ulaganja, a dio razmatra preseljenje izvan EU.

U graditeljstvu 27 posto očekuje pad ulaganja, dok više od polovine jedva podnosi sadašnje troškove. Trgovina, s niskim maržama i visokim udjelom radne snage, upozorava kako svaki treći trgovac već osjeća ugrozu poslovanja, a 78 posto ulaže u automatizaciju radi smanjenja ovisnosti o radnicima.

Tvrtke bez radnika na minimalcu osjećaju neizravne posljedice jer dobavljači sa zaposlenima na minimalnim plaćama kao referencom za rast plaća na drugim višim razinama podižu cijene sirovina i usluga, što stvara ‘uvozni efekt troška rada’. Istovremeno, smanjenje jaza između internih plaća i minimalca zahtijeva dodatna povećanja i u ukupnoj unutarnjoj strukturi plaća. Taj pritisak posebno pogađa mikro i male tvrtke, koje u 30 posto slučajeva više nemaju prostora za prijenos troškova kroz cijene proizvoda i usluga, a svaka sedma predviđa smanjenje zaposlenosti. Kod srednjih poduzeća, rast minimalne plaće od 10 posto podiže ukupni trošak rada 10–20 posto, što pokazuje kako minimalna plaća nije samo socijalna, nego i poslovna varijabla.

Multiplikator troška

Ni velike tvrtke nisu imune – 54 posto njih može samo djelomično prenijeti rast troškova kroz cijene, a 38 posto njih to uopće ne može, pa smanjuju ulaganja i marže. Ukupno 73 posto svih tvrtki ulaže ili planira ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju, no sve češće iz defenzivnih, a ne razvojnih razloga, kako bi preživjele rast troška rada. U industriji taj udio doseže 75 posto, što znači da će dio radnih mjesta biti zamijenjen tehnologijom.

Minimalna plaća tako prerasta svoju socijalnu ulogu i postaje multiplikator troška koji smanjuje konkurentnost. HUP stoga predlaže: depolitizaciju usklađivanja minimalca i vezivanje uz inflaciju i produktivnost, redefiniciju stanke za odmor i bolovanja, uvođenje minimalne satnice, podizanje osobnog odbitka te porezno rasterećenje srednjih i viših plaća.