Unatoč prošlotjednom smanjenju trošarina za 40 i 20 lipa, država će, ostanu li cijene goriva i dalje ovako visoke, ipak profitirati na rastućim cijenama benzina i dizela i to zbog rasta prihoda od PDV-a koji će se po ovoj osnovi sliti u proračun.
Naime, ukoliko se u računicu stave ovotjedne cijene na benzinskim crpkama i usporede s onim od prije dva tjedna, odnosno prije velikog poskupljenja, država trenutačno po litri benzina gubi 7,2 lipe. Na dizelskom gorivu, kojeg se uzgred rečeno znatno više potroši od benzinskog, po svakoj litri goriva dobit će gotovo pola kune više (točnije 52 lipe), pa će ukupni 'profit' države u ovom dijelu biti uvećan za 32 lipe (budući da je trošarina smanjena za 20 lipa). Pod pretpostavkom da ovakva situacija potraje, u državnu blagajnu bi trenutačne cijene goriva, nakon državne intervencije na trošarine, donijele gotovo 645 milijuna kuna više. Naravno, pod uvjetom da se potrošnja goriva ne smanji.
No, ako je suditi po trenutačnim cijenama nafte, hrvatski ministar financija ipak neće moći zadovoljno trljati ruke. Nakon dramatičnog skoka globalne cijene nafte na 139 dolara, ovih je dana došlo do brzog preokreta i spuštanja cijene nafte ispod 100 dolara. Ako se taj trend nastavi, sljedeći utorak cijene goriva bi trebale biti znatno niže.
Inače, zanimljivo je spomenuti da je pomama za jeftinijim gorivom, koja je prošli ponedjeljak (07.03.) dovela do stvaranja kolone vozila na benzinskim crpkama, rezultirala jednim od najvećih prometa u maloprodaji ostvarenih u jednom danu. U cijeloj Hrvatskoj taj je dan fiskalizirano računa u vrijednosti 760 milijuna kuna. Usporedbe radi, 13.08.2019. godine bio je naprometniji dan u hrvatskoj povijesti s oko 970 milijuna kuna vrijednosti fiskaliziranih računa, dok u predbožićno vrijeme, najudarniji dani donesu oko 850 milijuna kuna.
Podaci Porezne uprave o fiskalizaciji otkrivaju i razmjere rasta cijena i udara na budžet građana, koji je čini se, znatno veći nego što to pokazuju službeni podaci o inflaciji. Naime, usporedi li se potrošnja istih 10 dana u veljači 2022. godine s pretkriznom 2019. godinom, broj računa je gotovo identičan, no njihov iznos je povećan za visokih 28,68 posto. Dio tog rasta možda bi se mogao pripisati nešto većoj kupovnoj moći građana, no u najvećem dijelu porast vrijednosti tih računa može se pripisati rastu potrošačkih cijena.