InterCapital Asset Management (ICAM) objavio je prezentaciju tržišnih očekivanja investicijske kuće za 2025. godinu. Kako tvrde, 2025. godina bit će dobra za sve osnovne kategorije investicijske imovine te u zamišljenom portfelju za prosječnog investitora alociraju 55 posto imovine u dionice, 33 posto obveznice i 10 posto novčana tržišta i tržišta roba.
– U odnosu na ljetos kad smo imali naš pregled to je povećanje od 15 posto ulaganja u dionice, smanjenje 10 posto u obveznice i smanjenje od pet posto u novčane fondove i robna tržišta. Drugim riječima mislim da bi investitori trebali biti gotovo do kraja investirani u 2025. godini i da bi njihova alokacija trebala biti nagnuta prema dionicama, odnosno da bi trebali biti više izloženi dionicama – rekao je upravitelj fonda u InterCapital Asset Managementu Dario Bjelkanović u prezentaciji tržišnih očekivanja.
Makroekonomska slika je, tvrde, povoljna, a nastavljaju se trendovi koje su najavili i polovicom godine, dakle solidan ekonomski rast, puna zaposlenost i daljnje smanjenje inflacijskih pritisaka te spuštanje inflacije prema oko dva posto.
U InterCapitalu očekuju da će rast na globalnoj razini biti oko tri posto dok će u SAD-u usporiti na 2,5 posto što je i dalje natprosječan rast te povijesno vrlo visok rast za SAD. Kina bi, dodaju, također trebala usporiti s gospodarskim rastom na oko četiri posto dok bi se eurozona, Velika Britanija i Japan trebali oporavljati. Drugim riječima, napominju, okruženje će biti povoljno za investiranje i u obveznice i u dionice.
– Unatoč blagom popuštanju tržišta rada, očekujemo održavanje nezaposlenosti na niskim razinama – naveli su iz InterCapitala dodajući da očekuju divergenciju referentnih kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni. U SAD-u prognoziraju dva do tri spuštanja, dok u eurozoni čak pet spuštanja u narednih godinu dana što je u skladu s tržišnim očekivanjima.
Ipak, naveli su i potencijalne negativne rizike koji bi mogli utjecati na ovaj bazni scenarij poput izbijanja trgovinskog rata kroz uvođenje carina i tarifa što bi imalo negativan doprinos na svjetsku razmjenu i globalni gospodarski rast. Također, tu su i geopolitički rizici koji bi utjecali na nedostupnost pojedinih roba kao i rekordno visoka koncentracija tehnološkog sektora u dioničkim indeksima koja povećava vjerojatnost značajne korekcije ukoliko neka od kompanija iz proizvodnog lanca podbaci. Negativni rizik svakako je i visoki javni dug te proračunski deficit.
Iz InterCapitala naveli su i događaje koji bi pozitivno utjecali na bazni scenarij. To su rast produktivnosti kroz usvajanje umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju kompanija uz pozitivan učinak na marže kompanija, brža normalizacija monetarne politike, odnosno izlazak iz restriktivnog teritorija te značajna ulaganja u sektor obrane.