Kao da svjetsku ekonomiju ne bole dovoljno inflacija, rat i posljedice pandemije, sve je izglednije da će joj već postojeća napetost između Washingtona i Pekinga zadati novi udarac i uobličiti ju u novi poredak.
Sve vodi prema polarizaciji svijeta u kojem će se birati između Kine i SAD-a jer stručnjaci sve češće spominju da će te dvije sile raskrstiti odnose, ne bi li zauzeti svako svoju poziciju na svojoj strani svijeta. Govornici engleskog jezika to nazivaju decouplingom, odnosno odvajanjem, koji podrazumijeva proces razdvajanja globalnog tržišta na dva dijela – na dio pod kontrolom Zapada te, s druge strane, dio pod kontrolom Istoka, odnosno Kine.
A iako je podjela na Istok i Zapad u posljednje vrijeme sve očitija te mnogi analitičari za ovu situaciju krive panedmiju i rat u Ukrajini, koji su dakako intenzivirali podjelu, i prije se jasno poticalo na odvajanje koje, zasigurno, neće proći bez posljedica.
Rat kao okidač, ne i uzrok
Decoupling već neko vrijeme nije novost. Nemojmo zaboraviti da je Donald Trump, u vrijeme svojeg predsjedničkog mandata, nametao nove carine Kini pri čemu je otvoreno pokazivao da je spreman na sukob u kojem se SAD bori za poziciju vodeće supersile. U tom periodu je republikanska desnica u SAD-u predlagala da se poduzeća potpuno odvoje od Kine.
S dolaskom Joea Bidena na mjesto predsjednika SAD-a, kako je na svojem LinkedIn profilu objasnio Milan Horvat, direktor Fime Plus, došlo je do mijenjanja taktike, no zadržani su strateški ciljevi kojima se inzistira na daljnjem i sve jačem odvajanju koje očito 'postaje trajna američka strategija'.
S time se slaže i Khaled Abou Zahr, izvršni direktor medijske i tehnološke tvrtke Eurabia, koji je za Arab News istaknuo da se SAD jednostavno želi razići s Kinom koja je na situaciju također počela gledati na isti način.
Financial Times je još u ožujku ove godine pisao da su korporacijski odvjetnici u SAD-u svojim klijentima sve intenzivnije počeli savjetovati da počnu razmišljati o strategijama odvajanja od Kine i to, ako ništa drugo, diverzifikacijom proizvodnje drugdje u Aziji. Svakako, rat u Ukrajini dodatan je okidač u odnosu Zapada i Istoka s obzirom na to da su se zapadne kompanije povukle iz Rusije što je dodatan razlog da se 'Istok okrene Istoku'. Zato mnogi analitičari, bez obzira na kojoj se strani nalaze, ističu da je rat u Ukrajini dodatan povod za stvaranje nove podjele svijeta u kojoj su Istok i Zapad svako na svojoj strani.
Odvajanje s posljedicama
Ono što je sigurno – decoupling nije bezazlen i neće proći bez posljedica jer, osim što je Kina najveći svjetski uvoznik i izvoznik repromaterijala koji se koristi za izradu gotovih proizvoda, globalne će kompanije biti prisiljene birati između Istoka i Zapada.
– Uvođenjem različitih tehničkih, sigurnosnih, računovodstvenih i drugih standarda u očito dvije buduće polovice svjetskog tržišta današnje globalne kompanije će se morati opredijeliti na kojoj polovici će djelovati ili ako se odluče ostati globalno prisutne, morati će umjesto dosadašnje jedne uvoditi, na primjer, dvije različite proizvodne linije za isti proizvod. Time će se poskupiti proizvodnja. Posljedice bi, dakako, bile nepovoljne i za zapadne i za kineske kompanije – komentirao je Horvat na svojem LinkedIn profilu.
Osim toga, američka poslovna zajednica upozorava da će decoupling uzrokovati nepovoljne posljedice za američku industriju, prvenstveno zrakoplovnu, kemijsku, industriju poluvodiča i medicinske opreme jer će poremećaji otežati održavanje komparativnih prednosti na tržištu tvrtki. I to, navodi Horvat, ne samo u SAD-u, već širom svijeta.
– Ključno je znati da će cijenu 'odvajanja' platiti potrošači jer će sve manje biti jeftinih izvora sirovina te globalne raspodjele rada i proizvodnje koji su u konačnici snižavali cijene proizvoda i usluga. Stoga inflacija nije samo posljedica korone, poremećenih lanaca dobave, tiskanja helikopterskog novca i ratova već i najava novog geopolitičkog raslojavanja – objasnio je Horvat.
Pa dok potrošači već sada plaćaju cijenu odvajanja u vidu visokih cijena energenata te dok se o uzroku trenutnog stanja može diskutirati, ostaje pitanje s kojim ćemo se posljedicama decouplinga i trenutne politike još susresti, odnosno što ćemo sve morati platiti.