Zbog sve većih inflatornih pritisaka i geopolitičkih sukoba, napori da se ograniči utjecaj tvrtki na okoliš mogli bi biti zaustavljeni, tvrdi se u podacima ovogodišnje IMD-ove svjetske ljestvice konkurentnosti za 2022., prema kojoj Danska po prvi put preuzima vodstvo.
Inflatorni pritisci, objašnjava se u priopćenju, imaju veći utjecaj na poduzeća od zabrinutosti oko emisija stakleničkih plinova i socio-ekonomskih razlika, što utječe na konkurentnost nacionalnih gospodarstavaotkrila.
- Pokazalo se da inflatorni pritisci utječu na većinu proučavanih gospodarstava. Drugi globalni izazovi koji utječu na konkurentnost zemalja uključuju varijante COVID-19 koje se pojavljuju s različitim intenzitetom u odnosu na broj zaraženih diljem svijeta; različite nacionalne politike za bavljenje COVID-om (od politika 'nulte tolerancije COVID-a' do politike udaljavanja od teme COVID-a'); i invazija Rusije na Ukrajinu - rekao je Christos Cabolis, glavni ekonomist u Svjetskom centru za konkurentnost (WCC).
Danska je na prvom mjestu, po prvi puta u 34-godišnjoj povijesti ljestvice, nakon što je 2021. godine zauzela 3. mjesto. Imala je izvanredne rezultate u čimbenicima poslovne učinkovitosti te produktivnosti i učinkovitosti, a od pod-čimbenika, u praksi upravljanja Švicarska je pala na 2. mjesto, dok se Singapur vratio na 3. mjesto.
- Danska je digitalno najnaprednija zemlja na svijetu i sada zauzima prvo mjesto zahvaljujući dobrim politikama, prednostima koje ima kao europska država, jasnom fokusu na održivost i poticaju svog agilnog poslovnog sektora - rekao je profesor Arturo Bris, ravnatelj World Competitivness Centre (WCC).
Značajan rast za Hrvatsku
Hrvatska je doživjela najveći ovogodišnji rast, pomaknuvši se s 59. na 46. mjesto, napredujući po svim čimbenicima konkurentnosti. To bi moglo biti povezano s poboljšanjem poslovnog raspoloženja zbog nadolazećeg pristupanja zemlje europodručju, istaknuli su iz WCR-a.
- Raduje nas iznimni rast Hrvatske na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti (WCR), s 59. na 46. mjesto ove godine. Nakon dvije pandemijske godine i dva razorna potresa, ovakav rast veseli i pokazuje iznimnu otpornost hrvatskog gospodarstva. Očekivane prednosti ulaska u europodručje, Schengenski prostor, ali i proces pristupanja OECD-u, doprinijele su pozitivnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu koje je zabilježila Svjetska ljestvica konkurentnosti - istaknuo je vršitelj dužnosti predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Ivan Mišetić.
Nema većeg porasta za Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, ali istočna Europa doživljava uspon konkurentnosti, prosječna pozicija konkurentnosti porasla je na 40. mjesto (za dva boda više od 2021.).
Inflatorni pritisci pojačavaju probleme
Podaci o inflaciji izračunati za ovu ljestvicu uključivali su inflaciju potrošačkih cijena preuzeti iz Svjetskog ekonomskog pregleda MMF-a za razdoblje 2021. – koji bilježi samo dva gospodarstva s negativnom inflacijom – i prognozu inflacije, iz istog izvora, koja više nije zabilježila negativnu inflaciju bilo gdje.
- Ovi rezultati su u oštroj suprotnosti s podacima koje smo procijenili u posljednjih nekoliko godina. Jasno je da inflatorni pritisak sada pojačava ionako problematična uska grla u lancu opskrbe diljem svijeta - dodao je Cabolis.
Osim toga, sami rukovoditelji sada smatraju da inflatorni pritisci, geopolitički sukobi i uska grla u lancu opskrbe utječu na njihovo poslovanje više od propisa o emisijama stakleničkih plinova i društveno-ekonomskih nejednakosti.
- Ovo kratkoročno preslagivanje prioriteta može dovesti do zanemarivanja dugoročnih trendova, poput onih vezanih uz održivost okoliša što bi moglo imati ozbiljan globalni utjecaj - rekao je José Caballero, viši ekonomist u WCC-u.
Postoci rukovoditelja koji su svaki od ovih izazova naveli kao razlog za 'ozbiljnu zabrinutost' bili su: inflatorni pritisci, 50 posto; geopolitički sukobi, 49 posto; i uska grla u lancu opskrbe, 48 posto. Mogućnost produljene prisutnosti COVID-19 je na četvrtom mjestu (43 posto rukovoditelja ga je stavilo na prvo mjesto). Ispitanici su mogli odabrati do 3 opcije od deset ponuđenih.
Manje od 15 posto ispitanih rukovoditelja smatra da je regulativa o emisiji stakleničkih plinova do sada utjecala na poslovanje u 2022. godini. To je u izravnoj suprotnosti s percepcijama koje su rukovoditelji imali prije godinu dana kada je većina, osobito u najkonkurentnijim zemljama, navela okolišnu održivost kao jedan od tri najveća razloga za zabrinutost.
Manja gospodarstva i dalje dominiraju
U prvih 10, Švedska je pala na 4. mjesto (sa 2.). To je rezultat usporavanja mjera ekonomske uspješnosti kao što su domaće gospodarstvo (15. s 10.), međunarodna trgovina, ali i podfaktora zaposlenost. Zatim, Hong Kong se popeo na 5. (sa 7.) što ima svoje korijene uglavnom u gospodarskom učinku, posebno u podfaktoru domaćeg gospodarstva i u manjoj mjeri u međunarodnim ulaganjima.
Nizozemska je izgubila dva mjesta padom na 6. mjesto (s 4.) zbog značajnog pada u gospodarskom učinku, dok je Tajvan napredovao za jedno mjesto (7. s 8.).
Finska je, unatoč padu faktora ekonomske uspješnosti, zahvaljujući napretku u učinkovitosti vlade, posebice u poreznoj politici, institucionalnom okviru, poslovnom zakonodavstvu i društvenom okviru, ušla među prvih 10 po prvi put od 2009., dosegnuvši 8. poziciju (s 11.).
Izvedba Švicarske ostala je jaka unatoč blagom padu u ukupnom poretku. Bila je na vrhu u čimbenicima vladine učinkovitosti i infrastrukture, a na 4. mjestu po poslovnoj učinkovitosti. Oporavak Singapura proizašao je iz snažnih poboljšanja domaćeg gospodarstva (1. s 15.), zaposlenosti (3. s 18.), javnih financija (6. s 12.) te produktivnosti i učinkovitosti (9. s 14.). Međutim, ostao je na relativno niskim pozicijama u nekoliko podfaktora, uključujući prakse upravljanja (14.), znanstvenu infrastrukturu (16.) te zdravlje i okoliš (25.).
Pad Norveške, koja je pala sa 6. na 9. mjesto, rezultat je opadanja tri od četiri čimbenika konkurentnosti. Iako je i dalje na 25. mjestu po faktoru ekonomske uspješnosti, njezin učinak je pao u podčimbeniku domaćeg gospodarstva (28.), kao i u podčimbenicima međunarodnih ulaganja (22.), zaposlenosti (18.) i cijenama (44.).
SAD je ostao na 10. mjestu, unatoč nekim značajnim padom na razini podčimbenika. Na primjer, pogoršao se njegov učinak u međunarodnoj trgovini (41.), institucionalnom okviru (23.), praksi upravljanja (15.) i tehnološkoj infrastrukturi (11.). Rangiranje zemlje u ostalim podčimbenicima ostalo je nisko, kao što su javne financije (53.), društveni okvir (40.) te stavovi i vrijednosti (26.). To je nadoknadio postizanjem prvog mjesta u međunarodnim ulaganjima (s 2. na 1.) i ostankom na 1. mjestu u znanstvenoj infrastrukturi. Također je napredovao u podčimbenicima zapošljavanja (10.) i tržišta rada (23.).