‘;
Vele da je Ronald Reagan, zasjevši na predsjedničko mjesto 1981., nakon naftnih kriza i galopirajuće inflacije, tu istu inflaciju optužio da je plaćeni ubojica. Inflacija se tada rasula po svijetu, zarazivši i Europu i Japan, koji su se, zajedno sa SAD-om, nastavili koprcati u desetljeću stagflacije, sporoga ekonomskog rasta, uz rast cijena i visoku nezaposlenost. Paralela se s tim razdobljem logično vuče, no iako je podosta sličnosti, naramak je i razlika.
Primjerice, SAD ne raste sporo, a s obje strane Bare potražnja za radnicima, posljedično i rast plaća, ne jenjavaju. Konstantna je tek činjenica da je Hrvatska, od pojave postkovidovske i ratne inflacije, prema inflacijskoj stopi stalno u vrhu EU-a i eurozone. Najsvježiji podaci Eurostata pokazuju da su u eurozoni cijene u svibnju porasle 2,6 posto. Za usporedbu, u travnju su bile više 2,4 posto, dakle rast cijena opet se ubrzava. Baš kao i u Hrvatskoj. Doduše, iako se prema ožujskim brojevima činilo da je ‘zabezecirala‘ prvu poziciju, u svibnju je ipak imala ‘tek‘ treću stopu inflacije, iza Rumunjske i Belgije, ali i dalje visokih 4,3 posto.
S obzirom na to da smo na pragu sezone, bit će to i više. I to sezone u kojoj užitak sve manje dijele domaći gosti, koji si vlastitu obalu uglavnom ne mogu priuštiti (od lanjskih 19,5 milijuna turista gotovo je 17 milijuna bilo stranih).
Hrvati, naime, većinu dohotka troše na hranu. U prosjeku je to oko 26 posto, ali znamo da prosjek i medijan nisu isto, pa se u kućanstvima s manjim prihodima na hranu troši 40-ak posto, često i više od polovice. A cijene su hrane kumulativno u posljednjih nekoliko godina porasle između 30 i 40 posto. Što smo siromašniji, potrošnja je koncentriranija, pa inflacija za one ispod medijana nije ista kao i za one iznad njega.
U novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera podatke o inflaciji komentiraju i tumače Dejan Kovač, postdoktorski istraživač na Leibniz institutu (od jeseni i postdoktorski istraživač na Harvardu), konzultant Petar Vušković, Vladimir Arčabić sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta i Vedrana Pribičević sa ZŠEM-a pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.