Godišnja stopa inflacije u travnju nastavlja pad na 8,8 posto s 10,6 posto u ožujku zahvaljujući snažnom baznom efektu, odnosno ispadanju lanjskog skoka cijena energenata početkom rata u Ukrajini iz međugodišnje računice, kao i aktualnom padu cijena energenata. Zabilježeni mjesečni rast od 0,9 posto je, međutim, nešto snažniji u odnosu na naša očekivanja, što možemo djelomično pripisati (ranijem) Uskrsu te posljedičnom dinamiziranju turističkih aktivnosti, stoji u HUP-ovoj analizi Fokus tjedna koju potpisuje Hrvoje Stojić.
Izrazito snažnom rastu inozemnih turističkih noćenja ove godine dodatno doprinosi ulazak Hrvatske u Schengen, uvođenje eura te labavije pandemijske restrikcije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U tom smislu ne iznenađuje nas snažniji rast cijena hrane, pića i duhana (+1 posto mjesečno) u odnosu na prosjek euro područja (svega 0,2 posto mjesečno).
Rast cijena hrane i pića također donekle hvata priključak sa snažnijim rastom europskih cijena u tom segmentu očiglednom tijekom prvog kvartala ove godine, što je posljedica ulaska mnogih proizvođača u 2023. godinu sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa nego lani. Aktualna godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića te duhana u Hrvatskoj od 14 posto trenutno je blizu prosjeka euro područja (13,6 posto), ali i vidno niža u odnosu na Njemačku (17,2 posto).
Napokon, cijene usluga (+1 posto mjesečno) nastavljaju relativno slabiji rast u odnosu na prosjek euro područja (+1,2 posto) što sve u svemu, upućuje da i dalje ne dolazi do masovnih poskupljenja po uvođenju eura.
Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. godini očekujemo pad inflacije na 6,5 posto (blizu tri posto na kraju godine), zahvaljujući padu, odnosno vladinom zamrzavanju cijena energenata, padu veleprodajnih tržišnih cijena istih, povoljnom baznom efektu te nižoj inflaciji prehrambenih proizvoda.
Naime, već zadnjih nekoliko mjeseci isticali smo pad proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda, što bi se s određenim odmakom trebalo odraziti na pad maloprodajnih cijena hrane i pića.
Visoke veleprodajne cijene plina
Kad već govorimo o uvoznoj inflaciji cijena hrane, osnovna potrošačka dobra unutar Eurostoxx600 indeksa su samo jedan od tri sektora koji zaostaju za izvedbom šireg tržišta kapitala, što znači da rast cijena hrane i drugih fundamentalnih potrošačkih dobara nije pogonjen prekomjernom potražnjom, a kamo li ‘bildanjem’ profitnih marži, stoji u HUP-ovoj analizi.
Brzi pogled na marže najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija pokazuje prosječni pad operativnih marži u 2022. godini od oko 1,3 postotnih bodova. Prosječna operativna marža na uzorku od dvadesetak trgovaca pretežito prehrambenim proizvodima također nije rasla.
U ovoj godini također očekujemo pozitivan efekt normalizacije lanaca dobave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara te usluga. Snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području već neko vrijeme sugerira znatno nižu uvoznu inflaciju.
Sve spomenuto još uvijek ne znači da je visoka inflacija potpuno obuzdana s obzirom na upozorenja centralnih banaka o brzom oporavku realnih primanja. Ranija no očekivana realna poboljšanja su odraz snažnog rasta minimalne plaće (+12,2 posto), niža indeksacija početkom godine i usporavanja inflacije uz kontinuirane napetosti tržišta rada koje vrši pritisak na rast plaća u realnom sektoru.
Snažna dinamika rasta plaća sada osnažuje očekivanja centralnih banaka da će ove godine većinski utjecaj na inflaciju imati jedinični trošak rada. Štoviše, unatoč snažnom padu tržišnih ‘spot’ cijena energenata (sirove nafte, plina, električne energije), veleprodajne europske cijene plina za ljeto 2025. godine (kao proxy poduzećima koja razmatraju dvogodišnji ugovor) su i dalje gotovo četiri puta više u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Tržišta očito anticipiraju visoku neizvjesnost u pogledu kretanja cijena energenata u narednom razdoblju, zaključuje Stojić.