Biznis i politika
StoryEditor

Inflacija: Turizam je ‘napumpao‘ iznadprosječan rast cijena u Hrvatskoj

30. Lipanj 2022.
komiža turizam

Statistika je ne samo neumoljiva nego i ogoljava stvari i pokazuje ih kakvima stvarno jesu. Recimo inflacija – u Europskoj je uniji u svibnju iznosila 8,8 posto, u Hrvatskoj 10,8 posto. Mjesecima trubimo da je inflacija uvozna, kako je onda moguće da je viša nego što je vrijednost te uvezene 'robe'? Jer, nisu više samo cijene turističkih i ugostiteljskih usluga (za usporedbu, direktor jedne marketinške firme već više od desetljeća na tri tjedna unajmljuje apartman u Cannesu za cijenu 10 dana apartmana na hrvatskoj obali).

Cijene građevinskih materijala, pogonskih goriva i energenata porasle su više od 50 posto u odnosu na cijene koje su građevinari kalkulirali u fazi davanja ponude. Rast cijena novogradnje utoliko je logičan, no zašto u nebo skaču cijene davno izgrađenih stanova? Je li inflacija uz uvoznu komponentu dodala i vlastitu, domaću koja u službenu stopu ugrađuje i očekivanja i 'ekstraprofit'? Analitičari se ne slažu s takvom tvrdnjom. Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK kaže da kada je riječ o nekretninama treba imati na umu da ostali građani EU također kupuju nekretnine u Hrvatskoj. - Tu je naš ulazak u eurozonu također pozitivno djelovao na potražnju, kao što bi i ulazak u Schengen. Kratko i jasno, potražnja za nekretninama ovisi i o inozemnoj potražnji – kratko i jasno poručuje Šaravanja.

U HNB-u ocjenjuju da cijene nekretnina ne ovise dominantno o cijeni građevinskog materijala ili cijeni rada. - Primjerice, u okruženju izrazito niskih kamatnih stopa i pri nedostatku prilika za investiranje, potražnja za nekretninama izrazito raste što kao posljedicu može imati i visok porast njihovih cijena, moguće i po znatno višim stopama u odnosu na  rast ulaznih troškova građevinskog sektora. No,  prema zadnjim dostupnim podacima i cijene građevinskog materijala rastu po sličnim ili čak nešto i višim stopama u odnosu na cijene nekretnina – analiziraju u HNB-u.

Šaravanja dodaje kako kod ostalih stavki moramo imati na umu da smo određena povećavanja cijena odgađali kako bismo osigurali ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu. - Logično je da smo u datom trenutku korigirali cijene s odgodom. To će privremeno djelovati na inflaciju potičući njen rast. Dodatni je razlog većeg rasta relativno visoka stopa PDV-a, na ulazne se cijene na kraju dodaje porez kako bismo stigli do maloprodajne cijene koje su stoga više nego u EU – pojašnjava Šaravanja.

No, PDV godinama imamo najviši u Europi (uz Mađarsku), kako to da taj podatak sada čini toliku razliku? Kako je došlo o priličnog jaza inflacije u Hrvatskoj u odnosu na europodručje pročitajte u novome tiskanom i digitalnom broju Lidera.

16. srpanj 2024 19:27