Prva procjena pokazuje da je rast potrošačkih cijena u 19 zemalja koje dijele zajedničku valutu, iskazan harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu ponovo ubrzao na godišnjoj razini, dosegnuvši 9,1 posto, nakon 8,9-postotnog rasta u srpnju.
Time je inflacija u eurozoni dosegnula novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća u siječnju 1996. godine.
U usporedbi sa srpnjem potrošačke su cijene u eurozoni u prosjeku porasle za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Glavni razlog kontinuiranog jačanja inflacije i dalje je skok cijena energije, u okruženju šestomjesečnog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te pojačane neizvjesnosti u opskrbi Europe ruskim plinom.
Cijene energije u mjesecu na izmaku u eurozoni su tako bile za 38,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon što su u srpnju bile veće za 39,6 posto. Na mjesečnoj su razini ostale nepromijenjene.
Ubrzao je rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 10,6 posto, sa srpanjskih 9,8 posto. Na mjesečnoj razini poskupjela je za jedan posto, pokazuju prve procjene statističkog ureda.
Kada se i izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, inflacija je ponovno ubrzala, na 5,5 posto, s 5,1 posto u srpnju.
Baltik iznad 20 posto
Baltičke su države i u kolovozu bilježile najviše godišnje stope inflacije, a najsnažnije su ponovo porasle cijene u Estoniji, od 25,2 posto. U Litvi i Latviji uvećane su za 21,1 odnosno za 20,8 posto.
Polovina članica eurozone bilježi dvoznamenkaste stope inflacije, a u skupini s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu bilježe Nizozemska i Slovačka, od 13,6 odnosno 13,3 posto.
U Njemačkoj i Italiji, prvom i trećem najvećem europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 8,8 odnosno devet posto, pokazuju prve procjene.
Blizu je i Irska s inflacijom od 8,9 posto.
Od ostalih važnih hrvatskih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 11,5 posto.
Najnižu godišnju inflaciju u kolovozu imala je Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 6,5 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.