Inflacija u eurozoni zamjetno je popustila u ožujku, kliznuvši na 6,9 posto, zahvaljujući jeftinijoj energiji, a Hrvatska se dvanaesti mjesec zaredom našla u skupini zemalja s dvoznamenkastim rastom cijena, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.
U veljači godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je 8,5 posto.
Na mjesečnoj razini cijene su u ožujku blago ubrzale, uz procijenjenu stopu rasta od 0,9 posto. U veljači uvećane su za 0,8 posto, nakon 0,2-postotnog pada na početku godine.
Kočnica inflaciji bila je u mjesecu na izmaku energija koja je na godišnjoj razini pojeftinila za 0,9 posto. Pad cijena odražava visoku poredbenu osnovicu u prošlogodišnjem ožujku kada su joj cijene poskočile zbog ruske invazije na Ukrajinu.
U veljači cijene energije bile su više za 13,7 posto nego u istom lanjskom mjesecu.
Glavni pokretač inflacije bila je u ožujku svježa hrana, koja je bila skuplja za 14,7 posto nego lani. U veljači poskupjela je za 13,9 posto.
Kada se isključe cijene svježe hrane i energije, stopa inflacije iznosila je 7,5 posto. U veljači iznosila je 7,4 posto.
Na mjesečnoj razini cijene svježe hrane osjetno su usporile, uz stopu rasta od 1,9 posto. U veljači iznosila je 3,4 posto.
Cijene energije pale su pak u ožujku za 2,2 posto u odnosu na veljaču kada su bile porasle za 1,1 posto.
Hrvatska uz Sloveniju
I u ožujku su najvišu godišnju stopu inflacije bilježile baltičke zemlje na čelu s Latvijom gdje je iznosila 17,3 posto. Slijede Estonija i Litva sa 15,6 odnosno 15,2 posto.
Skupinu s dvoznamenkastim stopama inflacije, mjerene HICP-om, čine još Slovačka s 14,8 posto, Hrvatska s 10,5 posto, te Slovenija s 10,4 posto.
U veljači godišnja stopa inflacije mjerene HICP-om iznosila je u Hrvatskoj 11,7 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,8 posto, snažno ubrzavši u odnosu na veljaču kada su uvećane za 0,2 posto.
Istu mjesečnu stopu rasta bilježile su u ožujku i Italija i Latvija.
Najviše su pak u odnosu na veljaču porasle cijene u Portugalu i Grčkoj, za dva odnosno 1,6 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
U Hrvatskoj inflacija u ožujku 10,6 posto
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak prošle godine u prosjeku više za 10,6 posto, dok su u odnosu na veljaču u prosjeku više za 0,8 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
To znači da je inflacija oslabila četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, budući da su potrošačke cijene u studenom prošle godine bile veće za 13,5 posto, u prosincu je godišnja inflacija bila veća od 13 posto, 12,7 u siječnju i 11,9 posto u veljači.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), hrana, piće i duhan su u odnosu na lanjski ožujak poskupjeli za 15,3 posto, industrijski neprehrambeni proizvode bez energije 9,3 posto, usluge 8,2 te energija 7,5 posto.
Na mjesečnoj razini rast cijena procijenjen je za industrijske neprehrambene proizvode bez energije za 2,2 posto, hranu, piće i duhan za jedan posto i usluge, za 0,2 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni energija je u odnosu na veljaču pojeftinila za za 0,7 posto.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2023. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objavljuju se 17. travnja.