Inflacija u Hrvatskoj slabi i četvrti mjesec zaredom, ali znatno slabijim intenzitetom. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu stope inflacije za prosinac prošle godine koja pokazuje da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini u prosjeku bile više za 4,5 posto.
Stopa od 4,5 posto najniža je od listopada 2021. godine, kada je iznosila 3,8 posto. U odnosu na studeni 2023., prema prvoj procjeni, inflacija je u prosjeku niža za 0,5 posto, dok je u godišnjem prosjeku viša za osam posto, stoji u priopćenju DZS-a. Podsjetimo, u studenom je stopa inflacije iznosila 4,7 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa promjene za kategorije ‘Hrana, piće i duhan‘ te ‘Usluge‘ iznosi 6,3 posto po svakoj komponenti, za ‘Industrijske neprehrambene proizvode bez energije‘ 3,9 posto dok je u kategoriji ‘Energija‘ zabilježen pad od 0,6 posto. Inače, rast cijena hrane snažno je usporen s obzirom da je u studenom iznosio 7,4 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj je razini procijenjen za komponente Hrana, piće i duhan te Usluge, po svakoj komponenti za 0,1 posto, dok pad stope procijenjen za komponente Energija, iznosi 1,7 posto, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2 posto. U komentaru Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na objavljene podatke stoji kako je pad cijena hrane očekivan nakon pada proizvođačkih cijena nekih poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te smanjenja domaće proizvođačke cijene hrane.
- Štoviše, značajnu ulogu igraju i pad cijena energenata te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije. Inflacija cijena industrijskih proizvoda kontinuirano usporava kroz cijelu prošlu godinu uslijed pada uvozne inflacije zbog nižih razina cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu, normaliziranih globalnih opskrbnih lanaca i nižih proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu - komentirali su u HUP-u.
U eurozoni inflacija raste
Prvu procjenu inflacije za prosinac objavio je i Eurostat, a pokazuje da je u eurozoni rast cijena prošloga mjeseca iznosio 2,9 posto, što je povećanje u odnosu na studeni kada je iznosila 2,4 posto. Objavljeni podatak nešto je manji od očekivanja ekonomista u anketi Reutersa koji su prognozirali da će stopa inflacije iznositi tri posto.
Unatoč tome, nakon Eurostatove objave europski dionički indeksi zaronili su u crveno jer je postala upitna dosadašnja teza investitora da će tijekom ove godine doći do smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke. Tako je oko podneva paneuropski indeks STOXX 600 bilježio gubitak više od jedan posto vrijednosti, a između 0,9 i 1,2 posto bili su u minusu i njemački, britanski i francuski burzovni indeksi.
Prema Eurostatovoj procjeni, godišnja stopa inflacije u prosincu u Hrvatskoj je iznosila 5,4 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego u studenom. Višu stopu inflacije od Hrvatske imale su Slovačka, 6,6 i Austrija, 5,7 posto. Gledano po komponentama, u eurozoni je u prosincu zabilježeno ublažavanje rasta cijena hrane i pića (6,1 posto nasuprot 6,9 posto u studenom) dok je povećanje cijena usluga ostalo nepromijenjeno s rastom od četiri posto.
Zabilježeno je i usporavanje rasta u kategorijama Industrijski proizvodi bez energije (2,5 posto u odnosu na 2,9 posto u studenom). No, zato je usporio pad cijena energije koje su u prosincu bile manje za 6,7 posto, a u studenom 11,5 posto. U HUP-u kažu kako se i razlika u rastu cijena u EU i Hrvatskoj u zadnjih mjeseci smanjuje.
- Bilježimo i povoljnije kretanje međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, odnosno pad od 0,3 posto mjesečno nasuprot povećanju od 0,2 posto na razini euro područja, i to zbog snažnijeg pada cijena energenata te znatno manjeg rasta cijena usluga (0,1% prema 0,7% mjesečno). Iako je godišnja stopa inflacije usluga vjerojatno dosegla vrhunac (6,3% nakon 6,9% u studenom), ubuduće će inflacija cijena usluga sporije padati. I to je zato što se ekonomija i dalje suočava sa snažnim pritiscima na rast troškova u obliku snažnog povećanja plaća te ukupnih primanja (od devet, odnosno 15 posto u 2024.), kao i ubrzanom konvergencijom cijena usluga koje su i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek euro područja - navode u HUP-u.
Inflacija se smiruje, ali nije obuzdana
Do ljeta ove godine u udruzi poslodavaca očekuju pad stope inflacije na razinu od oko tri posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje najavljenog kroz snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području. - Štoviše, tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih trgovaca ostaju ispod onih u euro području nakon prethodno zabilježenog snažnog pada očekivanog kretanja zaliha - navodi se u komentaru HUP-a.
Nakon prosječne stope inflacije od osam posto u prošloj godini, u 2024. očekuju prosječnu stopu inflacije od oko četiri posto. - Inflacija će dalje biti nešto viša od prosječne stope u euro području, i to s obzirom na spomenuti relativno snažniji rast cijena usluga. Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih u 2024. ove godine od oko pet posto, što je naročito podržano 32-postotnim povećanjem mase plaća u javnom sektoru te kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima - zaključuju u HUP-u.