Državni zavod za statistiku, u skladu s kalendarom Eurostata koji objavljuje harmonizirani indeks potrošačkih cijena, danas je objavio prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena za travanj. Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u Hrvatskoj, u travnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 8,8 posto (8,8 posto IPC) u odnosu na travanj 2022., što predstavlja usporavanje godišnje dinamike peti uzastopni mjesec, priopćili su iz RBA.
Štoviše, jednoznamenkasta godišnja stopa rasta zabilježena je prvi put nakon travnja 2022. Na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak, potrošačke cijene bile su više za 1,1 posto (0,9 posto IPC). Prema komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, piće i duhana iznosila je u travnju 14 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 8,6 posto, za Usluge 7,8 posto te za Energiju 1,1 posto.
U razdoblju od siječnja do travnja potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Hrvatska se tako, prema podacima s Eurostata, uz nastavak usporavanja godišnje stope rasta, spustila u srednji dio ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u travnju 2023.
Gornji dio ljestvice, s dvoznamenkastim stopama rasta predvode Latvija (+15 posto), Slovačka (+14 posto), Litva (+13,3 posto) i Estonija (+13,2 posto). S druge strane, najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje bilježi Luksemburg (+2,7 posto). U Njemačkoj je u travnju, prema preliminarnom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 7,6 posto godišnje.
Na razini europodručja godišnja inflacija je blago ubrzala u travnju na 7,0 posto (s 6,9 posto u ožujku) dok je temeljna stopa inflacije blago usporila s rekordno visokih od 5,7 posto godišnje u ožujku na 5,6 posto u travnju. Prema glavnim komponentama inflacije u europodručju, prema preliminarnim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana bile su u travnju više za 13,6 posto godišnje, neenergetskih industrijskih proizvoda +6,2 posto, usluga +5,2 posto dok su cijene energije bile više za 2,5 posto (u usporedbi s godišnjom stopom pada od 0,9 posto u ožujku).
- I dok će u Hrvatskoj osnovna stopa inflacije prema kraju godine zamjetno opadati i u posljednjem tromjesečju dosegnuti razinu oko 3 posto, temeljna stopa inflacije, koja isključuje energiju, hranu, pića i duhan, mogla bi se kao i u mnogim europskim državama tvrdoglavo zadržavati na povišenim razinama. Na razini cijele 2023. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 6,6 posto godišnje - navode iz RBA.
Kako prenosi Hina, stopa inflacije je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. U prosincu rast je usporio na 13,1 posto, u siječnju je inflacija iznosila 12,7 posto, u veljači 12 posto, a u ožujku 10,7 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u travnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. svibnja 2023. godine.