Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u veljači ove godine usporila je na 11,9 posto, nakon što je u siječnju dosegnula 12,7 posto, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS).
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u veljači stopa inflacije iznosila 11,9 posto u odnosu na veljaču 2022. godinu, dok je u odnosu na mjesec ranije inflacija iznosila 0,2 posto.
Tako je stopa inflacije na godišnjoj razini smanjena treći mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto.
Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan usporila je na 15 posto, za energiju 13,4 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 10,3 posto, a za usluge 8,9 posto, navodi se u priopćenju DZS-a.
Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na siječanj ove godine, cijene hrane, pića i duhana su stagnirali, kao i cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, dok su cijene usluga poskupjele za 0,1 posto, a energije za 0,8 posto.
DZS najavljuje da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 17. ožujka 2023. godine.
Nastavak ograničavanja cijena
Prema dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se tako našla u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u veljači 2023., ispred Austrije (11 posto), a iza Slovačke (+15,5 posto). Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, najsnažniji inflatorni pritisak na godišnjoj razini zabilježen je u Latviji (+20,1 posto), dok je najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju ostvaren u Luksemburgu (+4,8 posto). U Njemačkoj je u veljači, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 9,3 posto godišnje (+1 posto u odnosu na siječanj). Na razini europodručja godišnja inflacija usporila je u veljači na 8,5 posto (s 8,6 posto u siječnju).
Prema posljednjim informacijama iz Vlade, u pripremi je novi sveobuhvatan paket mjera pomoći usmjeren na građane i gospodarstvo koji bi trebao biti usvojen sredinom ožujka, a stupit će na snagu 1. travnja. Analitičari RBA očekuju kako će Vlada nastaviti ograničavati rast cijena energije, ali i cijena određenih (prehrambenih) proizvoda koje su zamrznute u rujnu 2022.
Na taj će način biti odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima pri čemu je važno primijetiti kako je, promatrano po skupinama proizvoda, izgledno da najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije koje su 2021. godine bile na 61 posto prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2 posto, što je niže za 16,1pb u odnosu na prosječni rast u EU.
S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) tijekom 2022. porasle 15,6 posto ili 3,7pb više od prosjeka EU sugerirajući ne samo njihovu daljnju konvergenciju prema prosjeku EU već i premašivanje prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.
- Iako ne očekujemo pad cijena hrane u potrošačkoj košarici, njihov doprinos općoj stopi inflacije nakon prvog tromjesečja trebao bi se iz mjeseca u mjesec smanjivati. Što se tiče opće inflacije, na razini 2023. očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5 posto. Pri tome ne isključujemo mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su naše prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima - ističu RBA analitičari.