
Rat cijena u Hrvatskoj prošloga je mjeseca ipak bio nešto snažniji od prve procjene statističara. Inflacija u Hrvatskoj iznosila je 3,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju u ponedjeljak objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), čime je blago naviše revidirao svoju prvu procjenu o inflaciji od 3,6 posto, objavljenu početkom mjeseca.
U odnosu na prethodni mjesec inflacije je bila niža za 0,1 posto. Unatoč naviše revidiranom podatku, inflacija opet pokazuje silazni trend. Podsjetimo, u listopadu prošle godine prekinut je višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, nakon rasta za 2,2 posto u listopadu, 2,8 posto u studenom, 3,4 posto u prosincu te za četiri posto u siječnju ove godine.
Skok cijena u ugostiteljstvu
Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,7 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,9 posto, za energiju 3,6 posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,2 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a. U odnosu na prvu procjenu, naviše je revidirana godišnja stopa rasta cijena za energiju, sa 3,4 na spomenutih 3,6 posto.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj 2025., cijene hrane, pića i duhana te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije su pale za po 0,4 posto. Cijene energije su porasle 0,8 posto (u prvoj procjeni 0,6 posto), dok su cijene usluga u prosjeku ostale na istoj razini.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni), na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u restoranima i hotelima, za 9,7 posto te kod raznih dobara i usluga, za 6,5 posto. Poskupjeli su i rekreacija i kultura, za 5,5 posto, obrazovanje, za 5,3 posto, hrana i bezalkoholna pića, za 5,1 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te zdravlje, po svakoj skupini za 4,6 posto, kao i alkoholna pića i duhan, za 3,9 posto.
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena komunikacija, za 3,5 posto te odjeća i obuća, za 2,4 posto, podaci su DZS-a.
Ovogodišnje usporavanje
Stopa inflacije u veljači iznosi koliko bi trebala biti u cijeloj ovoj godini, prema Proljetnim makroekonomskim projekcijama Hrvatske narodne banke (HNB) objavljenima prošloga tjedna. Nakon privremenog ubrzanja inflacije krajem 2024. i početkom 2025., zbog jačanja inflatornih pritisaka u komponentama hrane, usluga i energije, u nastavku godine očekuje se gotovo kontinuirano usporavanje, ocjenjuju analitičari središnje banke.
– Smanjenju prosječne godišnje inflacije moglo bi najviše pridonijeti usporavanje temeljne inflacije, koja bi se pod utjecajem restriktivne monetarne politike i slabljenja potražnje mogla smanjiti na 3,2 posto u 2025., s 4,8 posto u 2024. godini. Usto, usporavanje ukupne inflacije moglo bi u manjoj mjeri odražavati smanjenje prosječne godišnje inflacije cijena hrane. Nasuprot tome, prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla bi se u 2025. znatno ubrzati, uglavnom kao rezultat administrativnog povećanja cijena plina, električne i toplinske energije potkraj prošle i početkom ove godine – stoji u HNB-ovim projekcijama.
Uravnoteženi i naglašeni rizici
Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije mogla bi se dodatno usporiti u 2026. godini, što bi moglo odražavati usporavanje svih njezinih glavnih komponenata, smatraju u središnjoj banci.
– Projekcija inflacije revidirana je blago naviše u usporedbi s prosinačkom, ponajprije zbog viših ostvarenja inflacije krajem 2024. i početkom 2025. godine nego što se prije očekivalo. U manjoj je mjeri revizija naviše rezultat i nepovoljnijih pretpostavka o kretanju cijena energenata na svjetskom tržištu, iako su te cijene nakon zaključenja pretpostavka pale. Ukupna inflacija tako bi mogla biti viša za 0,2 postotna boda u 2025. i 0,1 postotni bod u 2026., zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije, dok bi inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža u odnosu na ono što se očekivalo u prosincu. Rizici vezani uz inflaciju ocjenjuju se uravnoteženima, ali i dalje naglašenima – stoji u analizi.