Još prije dvije-tri godine u Lideru smo se bavili razmišljanjima o tome kako je (visoka) inflacija iščezla s lica Zemlje i kako je u razvijenom dijelu svijetu veća opasnost od deflacije nego inflacije, jer, eto, zapadni je čovjek danas podmirio sve svoje egzistencijalne potrebe, a i mnogo više od toga, istočna gospodarstva 'štancaju' mnogo više roba nego ih se na svijetu može prodati i tome slično. Kako smo samo naivni bili!
Inflacija nam se vratila. I sad se (mi stariji) ponovno moramo učiti kako živjeti s njom, a mlađi naraštaji, oni koji su na tržište rada izašli nakon zadnjeg antiinflacijskog programa sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća, tek moraju savladati osnovne pojmove kako bi u neoinflacijskom vremenu znali barem razlučiti što jest, a što nije problem s tekućom inflacijom.
Je li, recimo, veliki ekonomski problem to što je u travnju u Hrvatskoj izmjerena godišnja stopa inflacije od 9,4 posto? Još uvijek nije, još uvijek je u okvirima tzv. puzajuće inflacije, no hoće li to uskoro postati, ovisi o nizu čimbenika.
- Inflacija je kao povišena temperatura organizma. Zdrav i jak organizam najčešće sam smiri temperaturu. Tek kod većih i dugorajnijih organizmu treba pomoći, odnosno dati lijek. Isto je kod inflacije. Nažalost, hrvatsko gospodarstvo niti je jako, odnosno razvijeno, niti je zdravo jer dugo godina ima nikakve ili vrlo niske stope rasta i nema sustavne razvojne ekonomske politike, a ekonomske ciljeve ima potpuno pogrešno postavljene, tako da je u borbi s inflacijom potpuno nemoćno. Hoće li inflacija biti dvocifrena ili ne to će ovisiti o drugim okolnostima. Ako ukrajinski sukob eskalira, zasigurno će se povećati. Kako vrijeme bude išlo ona će se vjerojatno usporavati zato što će uskoro baza u odnosu na koju se računa biti veća, pa će je to samo obračunski, tj. statistički smanjiti - objašnjava Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
S rastom cijena na godišnjoj razini od 9,4 posto u travnju Hrvatska je došla do krajnje granice kojom se definira tzv. puzajuća inflacija prije nego se ona premetne u tzv. galopirajuću inflaciju. Zašto je prva dobra, a druga loša za gospodarstvo? Kako se inflacija uopće izračunava i zašto je neki ljudi percipiraju kao višu, a drugi kao nižu od službenih podataka? Zbog toga što je rast inflacije u Hrvatskoj u najvećoj mjeri potaknut enormnim poskupljenjem energenata i sirovina na svjetskom tržištu, recentna se inflacija naziva 'uvoznom inflacijom'.
U takvoj situaciji nema mnogo instrumenata kojima bi Vlada i Hrvatska narodna banka mogli samostalno utjecati na njezino smirivanje. Jesmo li kao država nemoćni djelovati na zaustavljanje rasta cijena? I, može li se dogoditi da Hrvatska iduće godine postane prva zemlja u kojoj bi zamjena nacionalne valute za euro mogla proći uz barem blagi i barem sporadični pad cijena...
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja pronaći ćete u tiskanom i digitalnom izdanju novog Lidera.