Kao odgovor na rusku invaziju, SAD i EU su uveli teške sankcije Rusiji s ciljem osakaćivanja ruskog gospodarstva. Međutim, ove akcije također dolaze s nekim potencijalnim komplikacijama jer Rusija nije samo jedan od najvećih svjetskih izvoznika energenata, već je i najveći europski dobavljač mnogih goriva.
Od listopada 2021. Rusija je isporučila 25 posto sve nafte koju uvozi EU, što je tri puta više od drugog najvećeg trgovinskog partnera. Naravno, politika i okolnosti koje su dovele do ove ovisnosti bile su pod velikim nadzorom posljednjih tjedana.
Energetska ovisnost, po zemljama
Za početak, usporedimo energetsku ovisnost svake članice EU-a u 2000. i 2020. (posljednja dostupna godina). Ova metrika pokazuje u kojoj se mjeri država oslanja na uvoz kako bi zadovoljila svoje energetske potrebe.
Imajte na umu da vrijednost Danske od -35,9 posto za 2000. nije pogreška već je Norveška te godine bila neto izvoznik energije.
Tijekom ovog 20-godišnjeg vremenskog okvira, energetska ovisnost prosječne zemlje EU-27 povećala se sa 56,3 posto na 57,5 posto, što znači da su sve članice EU-a postale ovisnije o uvozu energije tijekom zadnja dva desetljeća.
Odakle dolazi uvoz energije u EU?
Daljnjim pregledom uvoza energije otkriva se da je Rusija glavni dobavljač sirove nafte, ugljena i prirodnog plina.
Uvoz sirove nafte
EU uvozi više sirove nafte iz Rusije nego sljedeće tri zemlje zajedno.
To ne bi trebalo biti iznenađenje, budući da je Rusija bila treći najveći svjetski proizvođač nafte 2020.
Uvoz ugljena
Termoelektrane na ugljen i dalje se koriste u cijeloj EU, iako većina država članica očekuje da će ih potpuno ukinuti do 2030. godine.
Rusija ima drugu najveću rezervu ugljena na svijetu. Godine 2020.iskopano je 328 milijuna metričkih tona, što Rusiju čini šestim najvećim proizvođačem na svijetu.
Uvoz prirodnog plina
Prirodni plin se obično koristi za grijanje zgrada i vode. Većina opskrbe EU-a dolazi iz Rusije putem plinovoda Sjeverni tok. Sjeverni tok 1 je najduži podmorski plinovod na svijetu i završen je 2011. a počinje od ruskog grada Vyborga i povezuje se s EU preko Njemačke.
Sjeverni tok 2 je nedavno izgrađeno proširenje za koje se očekivalo da će udvostručiti kapacitet projekta. Njemačka je od tada zaustavila proces odobravanja ovog plinovoda kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Što se sada događa?
Kao osveta na sankcije Zapada, Rusija je najavila zabranu izvoza određene robe i sirovina. Zbog toga su Europske cijene plina skočile u nebo, a najgore nas tek očekuje iduće zime jer mnogi strahuju da bi Rusija mogla prekinuti isporuku prirodnog plina. To bi, naravno, imalo vrlo negativne učinke i na potrošače i na poduzeća.
Početkom ožujka 2022. i Europska komisija i Međunarodna energetska agencija (IEA) predstavile su prijedloge o tome kako bi Europa mogla smanjiti svoju energetsku ovisnost. U prijedlozima se također raspravljalo o mogućnostima za povećanje domaće proizvodnje u Europi, iako je izvješće Komisije značajno isključilo nuklearnu energiju. Iz raznih razloga, nuklearna energije je i dalje polarizirajuća tema u Europi, a zemlje zauzimaju stav ili za ili protiv. No, ako se ovakva situacija nastavi, nuklearna energija će ponovno postati vrlo privlačna.
