U skladu s našim očekivanjima gospodarstvo Hrvatske nastavilo je s usporavanjem godišnjih stopa rasta u prvom tromjesečju 2023., iako je rast bio snažniji od naših očekivanja, kažu RBA analitičari.
Prema prvoj procjeni kretanja BDP-a, koju je danas objavio Državni zavod za statistiku, godišnja stopa rasta se u prvom tromjesečju 2023. spustila na 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. (prema originalnim podacima).
Sezonski prilagođeni podaci pozitivno su iznenadili budući da ukazuju na ubrzavanje rasta gospodarstva od 1,4 posto u odnosu na razdoblje listopad-prosinac 2022. (kada je zabilježen realan rast od 0,5 posto). Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 2,6 posto.
I u prvom tromjesečju godišnji rast bio je široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a izuzev uvoza roba i usluga gdje je zabilježena blaga godišnja stopa pada od 0,8 posto kao rezultat pada uvoza roba (-1,5 posto godišnje), dok je uvoz usluga bio viši za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. S druge strane, nastavljen je rast izvoza roba i usluga (+4,8 posto godišnje) što je značajno sporija dinamika u odnosu na zadnje tromjesečje 2022., kao posljedica i visoke baze. Ipak, rast izvoza usluga za 9,1 posto godišnje ohrabruje naša očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni.
Posljedično, doprinos neto inozemne potražnje u prvom je tromjesečju bio pozitivan. Nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital peto tromjesečje za redom (+3,9 posto godišnje) sigurno je i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca. Najveća sastavnica BDP-a, potrošnja kućanstava u prvom tromjesečju bila realno viša za 1,4 posto što je blago ubrzavanje u odnosu na tromjesečje ranije kad je realan rast iznosio 1,3 posto Posljedica je to značajnog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada kao i kretanja u turizmu. Konačno, državna potrošnja usporila je na 2,2 posto godišnje.
Pozitivni rizici
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na tromjesečje ranije uz Poljsku (+3,9 posto) predvodnik rasta (sezonski prilagođeni podaci). U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Slovenije porastao je za 0,6 posto, Bugarske 0,4 posto, Slovačke 0,2 posto, Češke i Rumunjske za 0,1 posto, dok je Mađarska zabilježila tromjesečni pad gospodarstva za 0,2 posto.
Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. iznosio je 2,8 posto (originalni podaci). Na rast tromjesečnog BDV-a u prvom tromjesečju 2023. utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u uslužnim djelatnostima. Ohrabruje i rast u djelatnostima građevinarstva (+4,6 posto godišnje) što je, kao što smo gore naveli, vjerojatno i posljedica snažnije apsorpcije EU novca i ubrzanja investicijske aktivnosti, isitiču RBA analitičari. Ipak, na oprez upućuju podaci o kretanju industrijske proizvodnje budući da je prerađivačka industrija u skladu s očekivanjima zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti drugo tromjesečje za redom, koji je u razdoblju siječanj-ožujak iznosio 2,9 posto..
Prognoza rasta BDP-a za 2023. izložena je pozitivnim rizicima. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, euro područje je (za sada) izbjeglo recesiju, investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava, a ostajemo vrlo optimistični glede ovogodišnjih turističkih rezultata. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća umanjuje negativne učinke još uvijek razmjerno jake inflacije.
Već objavljeni fizički pokazatelji u turizmu za travanj kao i objava realnog prometa u trgovini na malo potkrepljuju umjereno optimistična očekivanja. Naime, danas je DZS objavio prve podatke o realnom prometu trgovine na malo za travanj koji je porastao 4,2 posto u usporedbi s travnjem 2022. To je ujedno i najviša realna godišnja stopa u posljednjih deset mjeseci.
Ipak, pad industrije i njezini negativni doprinos bruto dodatnoj vrijednosti kao i okruženje visoke neizvjesnosti pozivaju na oprez. Štoviše, današnja objava obujma industrijske proizvodnje za travanj donijela je pad i na mjesečnoj (-2,4%) i na godišnjoj razini (-3,5%), zaključuju RBA analitičari.