Investicije u hotele u Hrvatskoj vraćaju se tijekom 12 godina

Nova analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) pokazuje kako ulaganja u hrvatski hotelski sektor donose snažan gospodarski učinak, pri čemu država kroz fiskalna i parafiskalna davanja povrati vrijednost investicije u razdoblju od 12 godina, dok sama investicija kroz osam godina generira dodanu vrijednost jednaku njenom iznosu. U usporedbi s turistički konkurentskim zemljama Mediterana, Hrvatska još uvijek zaostaje u udjelu hotelskog smještaja, iako upravo takva ulaganja pridonose održivijem i profitabilnijem razvoju turizma.

Analizu učinaka investicija u hotele i kampove provela je tvrtka HD Consulting za Hrvatsku udrugu turizma. Istraživanje je obuhvatilo 20 konkretnih ulaganja realiziranih između 2016. i 2025. godine, čiji je ukupni iznos dosegnuo 570 milijuna eura, a riječ je o projektima koje su proveli najveći domaći turistički operateri. Rezultati pokazuju da ovakva ulaganja generiraju snažne ekonomske koristi, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. Samo na godišnjoj bazi, analizirani projekti povećali su direktne i indirektne turističke prihode za gotovo 320 milijuna eura, dok su otvorena 1.483 nova radna mjesta u hotelima i kampovima te dodatnih 1.175 u povezanim djelatnostima.

U fiskalnom smislu, godišnja izdvajanja iz tih investicija dosežu 47,27 milijuna eura, dok jednokratna davanja državi kroz poreze na plaće izvođača, PDV na opremu i druge povezane izdatke iznose više od 54 milijuna eura. Prevedeno po jedinici ulaganja, to znači da svaki uloženi milijun eura u visoko kategorizirani smještaj donosi 560 tisuća eura dodatnih godišnjih prihoda od turizma, otvara više od četiri nova radna mjesta te godišnje donosi državi gotovo 83 tisuće eura u fiskalnim doprinosima, uz dodatnih 95 tisuća eura u jednokratnim davanjima.

- Hotelski smještaj u Hrvatskoj čine svega 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je 'krivac' za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju. 

Hoteli generiraju puno duži turistički promet i veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture. Poticanjem investicija u primarno hotelski smještaj možemo stoga istovremeno povećati ekonomske koristi i smanjiti negativan utjecaj turizma kakvog imamo sada na lokalnu zajednicu i okoliš - ističe Veljko Ostojić, direktor HUT-a. 

Veljko Ostojić

Difuzni i integralni hoteli u ruralnim sredinama 

U svrhu dodatne argumentacije za promjenu smjera domaće turističke politike, Ostojić je u ime HUT-a predstavio i usporednu analizu koju su proveli uz pomoć Horwath HTL-a Zagreb i naveo niz poticajnih mjera koje primjenjuju zemlje poput Austrije, Italije, Grčke, Portugala, Mađarske, Malte, Crne Gore, Srbije i Albanije. Analiza je jasno pokazala kako sve te zemlje aktivno sudjeluju u usmjeravanju turističkog razvoja kroz ciljana ulaganja te da njihove politike više ne počivaju samo na klasičnim subvencijama, već se temelje na sveobuhvatnim strategijama koje uključuju financijske potpore, porezne olakšice, subvencionirane kamate i tematski fokusirane programe, osobito u segmentima zelene tranzicije, digitalizacije i energetske učinkovitosti.

S obzirom na te nalaze, iz HUT-a poručuju kako je nužno usvojiti sličan pristup i u Hrvatskoj. Kao ključne poluge u razvoju hotela visoke dodane vrijednosti Ostojić je istaknuo ciljana bespovratna sredstva namijenjena gradnji i proširenju kapaciteta, osobito u turistički slabije razvijenim područjima, zatim subvencije kamatnih stopa za izgradnju i obnovu hotelskih objekata, kao i programe za podizanje kategorije hotela na četiri i pet zvjezdica. Dodatno je u ime HUT-a predložio podržavanje razvoja difuznih i integralnih hotela, osobito u urbanim i ruralnim sredinama, kao i financiranje održivih projekata usmjerenih na ESG komponente poput digitalizacije, energetske učinkovitosti i zelene tranzicije.

U kontekstu razvoja dodatne ponude unutar hotela, HUT predlaže poticanje ulaganja u sadržaje poput wellness i spa centara, konferencijskih dvorana te drugih oblika obogaćivanja turističke ponude. Ostojić je također spomenuo mogućnost uvođenja modela za poticanje tzv. mixed-use projekata, koji uključuju kombinaciju hotelskih i rezidencijalnih jedinica pod zajedničkim brendom ili upravljanjem, čime se znatno povećava isplativost investicija u turizmu.

- Hrvatska bi usvajanjem takvih praksi, standardnih u zemljama koje nam konkuriraju, privukla značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj koji bi povećao turističku potrošnju, produžio sezonu te smanjio overturizam u ljetnoj špici - zaključio je Ostojić.