Biznis i politika
StoryEditor

Investicijski i mirovinski fondovi mogli bi odigrati ključnu ulogu u zelenoj tranziciji

11. Srpanj 2023.
Dubravko Štimacfoto Ratko Mavar

- Prošla godina je bila prilično teška za tržište kapitala. Mirovinski fondovi su ostvarili negativne prinose, ali ove godine smo na dobrim prinosima. Ostvarili smo 8,57 posto u A kategoriji, 5,25 posto u B kategoriji  i 1,07 posto u C kategoriji. Kategorija C malo teže napreduje, ali treba imati razumijevanja jer obveznice nikada u povijesti nisu pale kao prošle godine i nadamo se da se to neće dogoditi ponovno u budućnosti - rekao je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima na četvrtom Financial Brunchu (FiBra) Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) u zagrebačkom hotelu Zonar.

Mirovinski fondovi diljem svijeta i dalje su u minusu. Kada usporedimo Hrvatsku s ostalim zemljama, u deset godina jedino Island, Nizozemska, Finska i Danska imaju bolji prosječni prinos od hrvatskih mirovinskih fondova. Štimac je također dodao da u ovakvim situacijama ne bi htio predviđati budućnost fondova na tržištu kapitala, ali je rekao da su mirovinski fondovi prošli kroz tri krize, a zanimljivo je da su iz one turobne 2008. nakon samo dvije godine izašli iz minusa. 

Koronakriza bila je drugačija, ali su se mirovinski fondovi brzo oporavili, kaže Štimac. Godina 2022. izgledala je prilično loše za njih i druge fondove, dijelom zbog monetarne politike i snižavanja kamatnih stopa koje je na njih u konačnici negativno utjecalo. Bila je to najgora godina za tržište kapitala, smatra Štimac. 

Najskuplja tranzicija je zelena 

- Mirovinski fondovi i mirovine najvažnija su tema kada govorimo o nebankarskom dijelu financijskoga tržišta. Imovina u iznosu od 20 milijardi eura je jedan respektabilan iznos, a u mnogim drugim (bivšim) tranzicijskim zemljama na Hrvatsku gledaju s malom dozom ljubomore jer imamo značajna akumulirana sredstva koja mogu puno toga napraviti za domaću ekonomiju.

Prošle su godine mirovinski fondovi pokazali veliku otpornost i minusi koji su uslijedili nisu toliko veliki ako ih usporedimo s fondovima iz drugih zemalja. U prvih šest mjeseci 2023. naši su se mirovinski fondovi već oporavili, A i B već nadoknadili gubitke. Fondovi su zaista prevenirali veće minuse od onih s kojima smo se susreli - rekao je Ante Žigman, predsjednik Uprave HANFA-e. 

Žigman se osvrnuo i na važnost investicija u ESG segment poslovanja koji je danas jedan od glavnih tema, a ujedno postaje neizbježan pri svakom razgovoru o ozbiljnim investicijama. 

- Sigurno je važno za reći da je zeleno sada in! Istina je da se u zadnjih pola godine može primijeti zamor među zelenim fondovima, ali ako gledamo zadnjih pet godina, ispada da su ESG fondovi imali prosječno bolje prinose od onih koji to nisu bili. Zanimljivo je da jedino ESG fondovi za vrijeme korone nisu padali i nisu tražili intervencije centralnih banaka - dodao je Žigman. 

Žigman je također upozorio na činjenicu da sada i mirovinski fondovi pri kupnji zelenih dionica moraju provjeriti jesu li one uistinu zelene, jer to nije samo na regulatorima, već i na ulagačima. 

- Zelena tranzicija je izuzetno skupa i efekti će se vidjeti tek poslije. Finaciranje solara, automobila, punionica i raznih skladišta koja će omogućiti proizvođačima da ne transportiraju proizvod stotinama kilometarama, nego im je u blizini pa pritom ne ispuštaju toliko CO2 prilikom transporta... sve to košta - dodao je Žigman i rekao da smatra kako krediti više neće biti toliko atraktivni, dok domaće tržište kapitala tek čeka svoju šansu, zajedno s mirovinskim i investicijskim fondovima koji bi mogli odigrati ključnu ulogu u zelenoj tranziciji. 

11. veljača 2024 07:21