Investitori svrstali Francusku u rizičnu 'periferiju' eurozone

Prema ocjenama velikih ulagača, Francuska se sve češće svrstava među zemlje s povišenim kreditnim rizikom u eurozoni, ponajprije zbog rastuće političke nestabilnosti koja otežava smanjenje nagomilanog javnog duga.  

Nakon što je premijer François Bayrou izgubio ključno glasanje o povjerenju i njegova vlada pala, predsjednik Emmanuel Macron već je 9. rujna imenovao Sebastijena Lecornua za novog premijera, četvrtog u manje od godinu dana.To je dodatno pogoršalo krizu i poguralo kamatne stope na francuske državne obveznice prema razinama koje nisu viđene još od dužničke krize u eurozoni.

Na referentne desetogodišnje obveznice Francuska sada plaća 3,47 posto, što znači da je prestigla Grčku (3,35 posto) i gotovo je jednaka kao Italija (3,51 posto), piše FT.

- Francuska je nova periferija - izjavio je Kevin Thozet, član investicijskog odbora upravitelja imovinom Carmignac.

Razlika u prinosu između francuskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica ponovno se proširila na 0,8 postotnih bodova, što prema Thozetu postaje 'novo normalno'.

- Europa se kreće različitim brzinama... Francuska je u sporoj traci, Njemačka i južna Europa ubrzavaju - dodao je. 

Bayrou je pokušao smanjiti deficit, između ostalog prijedlogom da se ukinu dva nacionalna blagdana, s ciljem spuštanja manjka na 4,6 posto BDP-a u 2025., u odnosu na 5,4 posto krajem ove godine. Novi premijer morat će pripremiti fiskalni paket za 2026., no analitičari procjenjuju da će on biti znatno blaži kako bi prošao u parlamentu.

Prema podacima Eurostata, omjer javnog duga i BDP-a Francuske dosegnuo je 113 posto 2023., a očekuje se da će narasti na 118 posto do 2026. Kreditna agencija Moody’s snizila je rejting zemlje u prosincu, dok S&P Global i Fitch drže negativne izglede; Fitch novu reviziju objavljuje u petak, objavio je Bloomberg. 

Prema mišljenju fond menadžera, malo je nade da će do predsjedničkih izbora 2027. doći do ozbiljnijih reformi.

- Francuska će biti problematično dijete za tržišta obveznica idućih 18 mjeseci - rekao je David Zahn iz Franklin Templetona, dodajući kako očekuje nastavak volatilnosti.

Maya Bhandari iz Neuberger Bermana ocijenila je da 'fiskalno klizanje izgleda kao glavna poruka u svakom mogućem scenariju' te zaključila da je teško za očekivati pozitivan ishod.

Podsjetimo, tijekom krize državnog duga prije petnaest godina investitori su zemlje eurozone dijelili na sigurni 'core' i rizičnu 'periferiju'. Francuska se tada smatrala 'semi-core' državom, bliskom Njemačkoj. Međutim, ove godine percepcija ulagača se mijenja jer su se obveznice zemalja nekadašnje periferije snažno oporavile, dok francuski dug gubi atraktivnost.

- Ono što danas vidimo je polagana migracija Francuske prema kategoriji periferije, osim ako se fiskalna politika uskoro ne prilagodi - izjavio je Tomasz Wieladek iz T Rowe Pricea.

Prosvjedi i štrajkovi planirani su diljem zemlje, usmjereni protiv rezova i samog Macrona. Thozet iz Carmignaca upozorio je da ozbiljniji socijalni nemiri mogu dodatno pogurati prinose na obveznice prema gore.

Ni francuske dionice ne prate ostatak Europe. Dok su se burze diljem kontinenta oporavljale, pariški indeks zaostaje.

- Nedostatak jasnoće u vezi budućeg puta i pogoršanje fiskalne slike znače da se premija rizika na francuske obveznice i dionice neće uskoro značajnije smanjiti - rekao je Emmanuel Cau iz Barclaysa.