Živimo u izazovnim i uzbudljivim vremenima za gospodarstvo i trebamo jake, uspješne i sposobne hrvatske poduzetnike koji su bolji od inozemnih konkurenata. Bez privatnog sektora nema jake Hrvatske, a bez kvalitetnih radnika nema ni uspješnih poduzeća. Drago mi je što su danas ovdje predstavnici uspješnih hrvatskih kompanija, ali i onih koje su u problemima - rekao je na Tradicionalnom novogodišnjem susretu poslodavaca Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Furjan se također osvrnuo na činjenicu da se u zadnje tri godine puno toga promijenilo, ali je naglasio da je hrvatsko gospodarstvo u najizazovnijim trenutcima pokazalo svoju žilavost i snagu. Kada su Hrvatsku, ali i ostatak svijeta pogodila Covid-19 zatvaranja, nagla popuštanja i snažan rast potražnje koji ponuda nije mogla pratiti, a zatim rat u Ukrajini i energetska kriza, nevjerojatno je koliko se naše gospodarstvo dobro držalo.
- Treba nam sustav koji nam neće odmagati, ne trebamo nikakav vjetar u leđa. Kao društvo imamo problema, imamo 25 posto manje učenika i studenata nego prije deset godina, nemamo dovoljno radnika i borimo se za naše zaposlenike koliko možemo - dodao je Furjan.
‘Hrvatska gospodarska reprezentacija‘
- Hrvatska je ponovno među top četiri tima na svjetskom nogometnom prvenstvu, a za nekoliko dana borimo se za broncu. Nogomet je najpopularnija globalna igra, u svijetu je registrirano više od 250 milijuna profesionalnih nogometaša, a FIFA među članicama ima 211 reprezentacija, više nego Ujedinjeni narodi, a Hrvatska je među dvije najbolje na svijetu.
Nismo najveći, nismo najtalentiraniji, nismo najpametniji!! Pa kako smo onda opet uspjeli? Istina imamo vrhunske nogometaše i sportske talente, ali je uspjeh reprezentacije posljedica upornosti, zajedništva, dobre taktike i vjere u sebe i u svoju naciju.
U ovoj dvorani je hrvatska gospodarska reprezentacija! Nismo najveći, nismo ni najpametniji niti najtalentiraniji na svijetu, ali su mnogi od nas uspjeli, poput nogometne reprezentacije, na globalnom tržištu i zaigrali ključne utakmice pa u njima i pobijedili.
Te poduzetnike i tvrtke trebamo slaviti, predstavljati na domaćem i globalnom tržištu i u njima vidjeti uzor jer ta pozitivna energija i njegovanje kulture uspjeha u društvu stvara pozitivno ozračje u cijelom društvu, potiče ambicije svakog pojedinca i jača otpornost na probleme koji se nalaze na putu - komentirala je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Komparirajući nogomet i poduzetništvo, Weber je poručila da je godina pred nama za hrabre, pametne i kvalitetne. Godina za poduzetnike, u čijem je habitusu tražiti rješenja, gurati ekonomiju naprijed, stvoriti priliku za napredovanje i oduprijeti se svim izazovima.
- U posljednja tri vrlo turbulentna mjeseca izborili smo se za bolju poziciju poduzetnika pri donošenju ključnih propisa. Uspjeli smo u nastojanju da se cijena električne energije ograniči za cijelo poduzetništvo, uspjeli smo revidirati dijelove Zakona o radu koji su bili nelogični poput ‘priziva savjesti radnika‘, a Vlada je poslušala naše argumente i iz poreza na dodatnu dobit isključila brojne poduzetnike na temelju izuzetaka.
Tim rezultatom ipak ne možemo biti u potpunosti zadovoljni jer je riječ o nametu koji je nepravedan, nepotreban, uzrokuje nejednakost na tržištu, smanjuje konkurentnost tvrtki obuhvaćenih porezom te umanjuje njihov potencijal za investiranje i podizanje plaća zaposlenicima - dodala je Weber.
Hrvatska je na dobrom putu
Kada gledamo globalnu ekonomiju u koju se hrvatske kompanije sve više integriraju i posluju, moglo bi doći do onoga što zovemo stagflaciju, smatra Hrvoje Stojić, HUP-ov glavni ekonomist i dodaje da još nismo dosegli maksimum inflacije jer ćemo do njega vjerojatno doći početkom iduće godine.
- Došli smo do relativne stabilizacije cijena energenata, ali i vozarine su se ‘ispuhale‘. To su vrlo važni indikatori za svjetsku trgovinu, a zanimljivo je da padaju i cijene čipova te da dolazi do stabilizacije cijena hrane. Kamatni šok koji se zbog inflacije dogodio prisilio je centralne banke na dizanje kamatnih stopa najbržom dinamikom. Ipak, hrvatske kamatne stope prošle su puno bolje.
Znamo da ulazimo u eurozonu i vodili smo drugačiju monetarnu politiku. Rezultat toga je puno blaži kamatni šok koji se dogodio hrvatskim obveznicama. 2016., odnosno 2017. otkada smo donijeli vrlo važnu stratešku odluku da izađemo iz strukture prekomjernog deficita, krećemo se prema srednjem rasponu eurozone i to je vrlo bitno za uvjete financiranja - dodao je Stojić.
Nakon zaista spektakularnog gospodarskog rasta od oko 20 posto, sljedeće bi godine, kazao je, trebali osjetiti stopu pada od 0,5 posto, a 2024. bi gospodarstvo opet trebalo rasti. Posljedice energetske krize ne bi trebale biti preoštre i sljedeća će godina vjerojatno biti godina stagnacije te će inflacija pasti, ali ostati na visokoj razini.
- Ono što nas raduje jest da bi inflaciju trebali ponovno vidjeti na razini od otprilike dva posto - rekao je Stojić.