Isplate iz europskog obrambenog fonda od 150 milijardi eura kreću početkom 2026.

Europska unija uspostavila je u svibnju novi instrument 'Sigurnosna akcija za Europu' (SAFE), vrijednog 150 milijardi eura, za jačanje obrambenih sposobnosti. Države članice u roku šest mjeseci mogu dostaviti početne nacionalne planove kako bi mogle koristiti povoljne kredite, što je Hrvatska i učinila. Program SAFE usmjeren je na zajedničku nabavu, jačanje interoperabilnosti među državama članicama i poticanje europske obrambene industrijske baze a sada je objavljeno i kada započinje isplata.

Europska komisija objavila je da planira početkom iduće godine započeti s isplatama u okviru novog obrambenog zajmovnog programa. Povjerenici su ovaj tjedan usvojili privremenu raspodjelu sredstava za SAFE zajmove, na temelju zahtjeva 19 država članica. Kako je istaknuo povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius, riječ je o 'velikom iskoraku za našu obrambenu spremnost'.

Najveći pojedinačni korisnik bit će Poljska, kojoj je namijenjeno 43,7 milijardi eura. Slijede Rumunjska (16,7 milijardi eura), Francuska i Mađarska (svaka po 16,2 milijardi eura), te Italija (14,9 milijardi eura). Samo ovih pet država povuklo je više od dvije trećine ukupnog iznosa pomoći.

Države koje su podnijele zahtjeve moraju do 30. studenoga dostaviti detaljne nacionalne investicijske planove. Nakon što ih ocijeni Komisija, o njima će odlučivati Europsko vijeće, a cilj je da se ugovori o zajmovima potpišu u prvom tromjesečju 2026. godine, s isplatama odmah nakon toga.

Kubilius je pritom naglasio kako 'nema vremena za luksuz postupnih poboljšanja' kada je riječ o obrambenoj spremnosti.

Što će se financirati?

SAFE je namijenjen nabavi prioritetnih obrambenih proizvoda poput streljiva i projektila, artiljerijskih sustava, dronova i sustava za borbu protiv dronova, obrane od raketnih i zračnih prijetnji, zaštite kritične infrastrukture, svemirskih kapaciteta, kao i kibernetičkih, AI i elektroničkih sustava ratovanja.

Jedan od ključnih uvjeta jest da oprema mora biti proizvedena u Europi, s najviše 35 posto komponenti izvan EU-a, EEA-EFTA-e ili Ukrajine. Za posebno osjetljive sustave, poput naprednih dronova ili raketne obrane, vrijede još stroži kriteriji pa proizvođač mora imati potpunu kontrolu nad dizajnom kako bi se spriječilo blokiranje korištenja od strane trećih zemalja.

Uloga partnera izvan EU

Treće zemlje s kojima EU ima sigurnosno-obrambeno partnerstvo mogu sudjelovati pod jednakim uvjetima kao i članice, uz uvjet da sklope dodatni bilateralni sporazum s Unijom. Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo već su najavili da žele ubrzati takve dogovore, a europski veleposlanici ovoga tjedna raspravljaju o pregovaračkom okviru.

SAFE Zajam, foto Euronews

Države su morale podnijeti minimalne i maksimalne zahtjeve, a konačne alokacije određene su između ta dva iznosa. Komisija će pri tome uzeti u obzir i fiskalni prostor pojedinih članica. Zajmovi su osobito povoljni za zemlje s nižim kreditnim rejtingom, jer im omogućuju pristup boljim kamatnim stopama od onih koje bi same mogle postići. Primjerice, Njemačka nije tražila SAFE sredstva.

Ipak, dio država koje nisu podnijele zahtjeve planira koristiti mehanizam posredno, pri zajedničkoj kupnji opreme, jer će na taj način vjerojatno osigurati bolje cijene. Kubilius je također najavio da Europska komisija priprema dodatne financijske instrumente za obranu, koji će biti predstavljeni u listopadu u sklopu 'Mape puta za spremnost do 2030.'

Hrvatskoj 1,7 milijardi

Hrvatska je među zemljama koje su pokazale interes za ovim zajmom, pa je Vlada nedavno oformila i međuresorno povjerenstvo za razvoj i jačanje obrambenih sposobnosti i obrambene industrije.

- Velika izdvajanja koja će nam tijekom iduće godine omogućiti povoljan zajam, a time i rasterećenje našeg financiranja budući da je ovdje riječ o najboljem mogućem zaduživanju jer se ponovno zadužuje EU kao subjekt. Time ćemo ulagati u najmodernije naoružanje, koje bi realizirali u partnerstvu s nizom europskih zemalja, a posebno je važno da imamo projekt proizvodnje malih dronova, FPV dronova, koji bi bili razvijeni od naše kompanije – rekao je tada Plenković.

Osim projekta proizvodnje dronova, Vlada je naglasila kako ovim zajmom ciljaju na više projekta i obrambenih sustava. Među njima su nabrojali borbeni tenk Leopard 2 A8, samohodna haubica 155 milimetara Caesar, protuzračni sustavi kratkog i vrlo kratkog dometa Mistral, teška teretna motorna vozila 6x6 i 8x8, streljivo 155 milimetara, modularno dalekometno streljivo Hammer, streljivo 120 milimetara za tenk Leopard 2 A8 i proizvodnja FPV dronova.

Ministar Anušić je dodao kako je projekt proizvodnje malih FPV dronova u procijenjenoj vrijednosti od 100 milijuna eura, u kojima je RH razvila tehnološku izvrsnost, prilika za preuzimanje uloge vodeće nacije, pri čemu bi se dio zajma iskoristio za nabavu i donaciju tih dronova Ukrajini.