Kako krademo prvo je sveobuhvatno istraživanje provedeno od Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalnog ogranka ACFE (Association of Certified Fraud Examines), o vrstama i načinima prijevara u hrvatskom gospodarskom okruženju
Istraživanje upućeno na adrese više od 3.500 ispitanika u detalje ispituje 124 slučaja prijevare u 16 različitih sektora gospodarstva u posljednje dvije godine. Ukupna zabilježena šteta je veća od 165 milijuna kuna, a procjenjuje se da je i do 13 posto ukupnih prihoda izgubljeno uslijed prijevarnih radnji.
Tipični hrvatski prevarant je muškarac, ima dugi staž u organizaciji koja je žrtva prijevare, te ima oko 50 godina starosti, u više od dvije trećine slučajeva naš počinitelj ima i suučesnike. Medijan gubitka po oštećenoj organizaciji je oko 750.000kn, a tipična prevara traje osam mjeseci prije nego što bude otkrivena.
Protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare (52% slučajeva), potom mito i korupcija (31%), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni/kibernetički kriminal (22%). Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor.
Prisvajanje novčanih sredstava koje spada u protupravno prisvajanje imovine prijavljeno je u 40 posto slučajeva, od čega je u 80 posto slučajeva riječ o neovlaštenom korištenju kreditne kartice organizacije ili o potraživanju za fiktivne, osobe ili neopravdano uvećane troškove.
U kategoriji mira i korupcije, najzastupljenije je davanje ili primanje mita u obliku novca ili poklona. Drugi, iznimno česti oblik korupcije koji se pojavio u 62 posto prijavljenih slučajeva je preusmjeravanje poslovne prilike pre,ma drugim organizacijama u kojima je počinitelj imao sakriveni ekonomski udio ili indirektno preko povezanih osoba. Mito i korupcija u svim svojim oblicima su dominantni mehanizam prijevare u domaćim organizacijama.
Kod računalnih prevara najčešći je phishing kojega je prijavilo 65 posto ispitanika. Cilj phisinga je od korisnika prikupiti povjerljive podatke, a koristi se i kao mehanizam za uvođenje raznih malware aplikacija u računalnu mrežu korisnika.
Svega 22 posto prijevara je otkriveno dojavom ili pritužbom, a u odnosu na međunarodne iskustva, ispodprosječni smo u menadžerskim kontrolnim mehanizmima. Čak 13 posto svih prevara je otkriveno slučajno, polovica organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a svega 7 posto organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja.
Tko su žrtve
Najviše prijevara prijavljeno je u privatnom sektoru, 74 posto, pri čemu su privatna dionička društva doživjela najviše prijevara (39 posto), a zatim slijede društva s ograničenom odgovornošću (32 posto). Od 25 posto oštećenih organizacija odnosilo se na javni sektor, odnosno državne/javne/lokalne institucije ili trgovačka društva, pri čemu se 10 posto odnosi na državnu upravu i vladu, dok se preostalih 16 posto odnosi na trgovačka društva ili institucije primarno u državnom vlasništvu