Biznis i politika
StoryEditor

Istraživanje: Nikad niže povjerenje građana prema državi, medijima i politici

05. Prosinac 2023.
pesimizam, nepovjerenje

Osim što 92,4 posto građana zabrinjava porast cijena, više od dvije trećine građana u posljednjih je godinu dana iskusilo pad kupovne moći (7,8 postotnih poena više nego lani), pokazuju to, dosad najpesimističniji, rezultati Nultog kvadranta, četvrtog godišnjeg istraživanja o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana kojega provodi agencija Val Grupa u suradnji s Ipsosom.

Ovo najpesimističnije izdanje Nultog kvadranta ukazuje na najveći komunikacijski jaz do sada - između onog što poslovne i političke elite rade i onog što građani od njih očekuju. Drugim riječima, u većini ovogodišnjih poslovnih i političkih odluka nedostajalo je hrabrosti i znanja za dubinske promjene koje će građani osjetiti u kvaliteti svoje svakodnevnice, još više u kvaliteti komunikacije.

Nepovjerenje u državu i medije

Tako su se nikad većem nepovjerenju u državu, lokalnu vlast i medije, pridružili osiguravajuća društva, banke i telekomunikacijske kompanije, a niti jedan sektor ne bilježi rast povjerenja građana.

Izazovnim ekonomskim pitanjima u godini pred nama pridružuju se nova vruća pitanja poput imigranata, čiji dolazak primjećuje više od dvije trećine građana, a podržava svega 23,6 posto njih. Kao jedno od najvažnijih pitanja pojavljuje se pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, koje čak 85,5 posto građana vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati. Istodobno, zabrinjavajuće je da bi čak četvrtina građana (26,5 posto) izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, a to bi u većoj mjeri učinili ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom te osobe koje žive u kućanstvima s najnižim prihodima.

- Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju. Rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje: suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih – kaže Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe.

image

Nina Išek Međugorac

foto

Zaključuje kako nadu ulijeva činjenica da je istraživanje pokazalo da je znanje i dalje najvažniji resurs, koji čak 85 posto građana vidi kao najisplativiju investiciju, što je ujedno i jedini nalaz istraživanja koji pokazuje pozitivni trend rasta u ove četiri godine.

Pitanje imigranata

Gledajući ususret superizbornoj godini, lako je moguće da će upravo pitanje imigranata, koje je izravno povezano s izrazito lošim demografskim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, postati jedno od najvažnijih političkih pitanja. S druge strane, mentalno zdravlja djece i mladih nije ‘atraktivno‘, u smislu ideoloških podjela pa možda neće imati zasluženu pozornost tijekom predizbornih kampanja sljedeće godine, iako je po mišljenju građana najvažnija javna politika s kojom bi se ključni donositelji odluka trebali baviti.

Svaki drugi građanin za inflaciju krivi državu

Na porast životnih troškova uvelike je djelovala inflacija, a polovina ispitanika za to krivi državu, dok samo njih 20,5 posto smatra da su odgovorni vanjski faktori poput rata u Ukrajini. Dakle, unatoč mjerama vlasti za suzbijanje inflacije, čini se da ta poruka nije jasno i uspješno doprla do građana. Zanimljivo je da od početka 2023. godine nominalne i realne plaće rastu, pa tako i kupovna moć građana, no taj rast u kumulativu još uvijek nije nadomjestio pad kupovne moći u prethodnoj godini. Ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave s nerealnim povećanjima plaća u 2024., otvara se prostor za novi inflacijski ciklus i ponovno smanjenje kupovne moći.

Djelovanje korporacija u korist društva ili nije dobro shvaćeno, ili postoji u tragovima

Iako su naočigled 2023. godinu obilježili javni istupi mnogih kompanija u području politike okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG), prava istina je da one još uvijek nisu ugrađene u poslovne strategije, već su i dalje većinom kombinacija greenwashinga i slabe komunikacije. Kako sugeriraju rezultati ovog istraživanja, dojam je da su se kompanije pretežito bavile inflacijom, čije su učinke nastojale prebaciti na teret građana. Tek svaki deseti ispitanik vjeruje da su kompanije u Hrvatskoj u sklopu svog poslovanja društveno odgovorne i da brinu o problemima zajednice, a ne samo o profitu.

Potrošači slabo percipiraju što kompanije rade u segmentu okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja, što je u velikom nesrazmjeru s time koliko im je je to važno i koliko ih motivira za kupovinu proizvoda i usluga. Tu se posebno ističe načelo brige o zdravlju i sigurnosti zaposlenika pa tako čak 85 posto potrošača smatra da je prioritet kompanija da brinu o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika. To je ujedno ključno načelo koje potrošače motivira za kupnju proizvoda i usluga. Gotovo 70 posto potrošača tvrdi kako je načelo društveno odgovornog poslovanja, koje uključuje brigu kompanija o problemima zajednice, a ne samo o profitu, ključni faktor koji utječe na njihove odluke o kupnji. Taj uvid trebao bi motivirati korporativni sektor da tom pitanju u sljedećoj godini pristupe strateški, osobito jer tek svaki deseti potrošač smatra da kompanije u Hrvatskoj to doista čine.

Najmanje zadovoljstvo državnim institucijama

Građani i dalje pokazuju najmanje zadovoljstvo državnim institucijama, sa samo 12,2 posto izrazito ili uglavnom zadovoljnih, a slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave te mediji. Svi sektori bilježe pad zadovoljstva, dok najslabiji rezultat imaju osiguravajuća društva, s kojima je zadovoljno svega 23,7 posto građana.

Pri usporedbi s prethodnim godinama povjerenje u većinu sektora je opet palo. Niti jedan sektor ne bilježi porast povjerenja, a njih sedam zadržalo je povjerenje građana na razini prošlogodišnjeg istraživanja; najveće povjerenje građana uživaju uslužne djelatnosti. Tri petine ispitanika uglavnom, ili u potpunosti vjeruje svojim frizerima, pedikerima i kozmetičarima (59 posto), a prisutan je i blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama (48,5 posto), kojima su građani u dvostruko većoj mjeri zadovoljni nego javnim (26,2 posto). Među onima s najnižim povjerenjem potrošača su osiguravajuća društva, kojima uglavnom ili potpuno vjeruje svega 14,5 posto potrošača.

Nastavak pada optimizma ususret superizbornoj godini

Broj građana koji očekuje da će im kvaliteta života biti malo lošija nego sad smanjio se s 28,5 posto na 24,1 posto, što ukazuje na stagnaciju pesimizma, no unatoč tome, optimizam je blago opao. Više građana, njih 35,3 posto, sada vjeruje da će njihova kvaliteta života ostati nepromijenjena, u usporedbi s 29,6 posto iz prošle godine.

Ljudi su najpesimističniji oko gospodarske situacije u zemlji – njih 56,9 posto misli da će ona u narednim godinama biti malo ili puno lošija nego sada, dok je optimizam prisutan kod pitanja na koja sami mogu utjecati, poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.

- U četiri godine istraživanja, indeks optimizma nam je najpesimističniji dosad, ljude brinu više oko svega, jako osjećaju pad kupovne moći, boje se imigranata, ali su najzabrinutiji za mentalno stanje svoje djece i  mladih. Ljudi jednostavno očekuju snažniji i jasniji društveni angažman biznisa i politike, a jedino što vide kao spas jest ulaganje u znanje – svoje i znanje svoje djece  – zaključila je Išek.

27. veljača 2024 04:50