Istraživanje: Većina kupaca ne razmišlja o kupnji električnog automobila

Dok Europska unija ostaje pri odluci da od 2035. zabrani prodaju novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, rezultati anketa pokazuju da vozači još uvijek nisu spremni masovno prijeći na električni pogon. Proizvođači električnih automobila suočavaju se s izazovnim razdobljem u kojem potražnja ne prati političke i regulatorne ciljeve.

Istraživanje tvrtke za automobilske podatke carVertical pokazalo je da više od polovice ispitanika (51,5  posto) trenutačno ne bi kupilo električni automobil. Samo 12,2  posto njih razmotrilo bi kupnju, dok je 36,3  posto ostalo neodlučno. Preferencije potrošača i dalje su snažno usmjerene prema benzinu (43,8  posto) i dizelu (38,9  posto), dok se tek 5,6  posto odlučuje za električni pogon.

- Visoke cijene električnih vozila, nedostatak infrastrukture za punjenje i mitovi koji prate ovu tehnologiju glavni su razlozi zbog kojih ljudi još uvijek nisu spremni - objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.

Subvencije nisu dugoročno rješenje

Premda financijski poticaji privremeno potiču prodaju, iskustvo europskih tržišta pokazuje da nakon njihova ukidanja prodaja naglo pada. Njemačka i Švedska su već ukinule subvencije, što je rezultiralo osjetnim padom interesa kupaca. Slično je i u SAD-u, gdje su tijekom administracije Donalda Trumpa ukinuti brojni programi potpore, čime je usporen razvoj infrastrukture i tržišta električnih automobila.

U Hrvatskoj, pak, situacija izgleda optimističnije. Prema informacijama iz sektora, uskoro se očekuje objava poziva za državne subvencije do 9.000 eura po vozilu, i to za nova električna i vozila na vodikov pogon, dok će plug-in hibridi biti izuzeti.

Kupci traže niže troškove i porezne olakšice

Među onima koji bi razmotrili električni automobil, najčešći motivi su niži troškovi održavanja (47,2  posto) i porezne olakšice (17,6  posto). U zemljama EU-a poput Njemačke, Francuske i Nizozemske električni automobili imaju značajne porezne povlastice, dok rast cijena goriva dodatno potiče interes. Ipak, ekološki razlozi ostaju u drugom planu – samo 14  posto ispitanika navodi zaštitu okoliša kao ključan faktor, što otvara pitanje stvarne održivosti zelenih politika koje se uvelike oslanjaju na poticaje i regulaciju.

Prema podacima oglasnika Njuškalo, domaće tržište električnih vozila pokazuje znakove sazrijevanja. Najtraženiji model je Tesla Model 3, a prosječna cijena rabljenog vozila iz 2021. iznosi oko 28 tisuća eura. Dostupni su i povoljniji modeli, poput Renaulta Twingo Electric i Smarta EQ fortwo, koji se prodaju za oko 13 tisuća eura, dok luksuzni segment predvodi Porsche Taycan s cijenom rabljenih primjeraka od preko 80 tisuća eura.

Razlike postoje i u dinamici prodaje – Renault ZOE prosječno se proda za 42 dana, dok modeli poput VW ID.3 čekaju kupca i do tri mjeseca.

Proizvođači automobila diljem svijeta odgovaraju na izazove smanjenjem troškova i radnih mjesta. Stellantis je privremeno otpustio 900 radnika u SAD-u, General Motors planira ukinuti više od tri tisuće radnih mjesta, dok Nissan najavljuje gašenje čak 10.000 radnih mjesta i zatvaranje sedam tvornica. Otpuštanja su najavili i Porsche, Volvo i Volkswagen, što ukazuje na duboko restrukturiranje sektora.

Kineski proizvođači ruše ravnotežu

Dodatni pritisak stiže iz Kine. BYD je u travnju 2025. prvi put nadmašio Teslu u prodaji električnih vozila u Europi, zabilježivši rast od 359  posto u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč carinskim barijerama EU-a, kineski proizvođači brzo šire tržišni udio, što otvara pitanje konkurentnosti europske autoindustrije.

Prvi val kupaca električnih vozila je prošao, oni najzainteresiraniji već su ih nabavili. Pred proizvođačima je sada znatno teži zadatak: uvjeriti širu bazu potrošača da su električna vozila dugoročno isplativa i pouzdana alternativa. Kako napominje Buzelis:

- Prava potražnja porast će tek kada kupci organski počnu birati električna vozila, ne zbog subvencija, nego zbog realnih ušteda i praktičnih prednosti - zaključuje Buzelis