Dionice talijanskog bankarskog sektora pretrpjele su udarac nakon što je talijanska vlada odobrila porez na ‘prekomjernu‘ dobit banaka u ovoj godini.
Grupacija BPER Banca zabilježila je pad dionica za više od devet posto, dok su Intesa Sanpaolo i Finecobanka pale za više od osam posto. Učinci su vidljivi i izvan Italije. Njemački je Commerzbank pao za oko 3,2 posto dok je Deutsche Bank pao za dva posto.
Zamjenik talijanske premijerke Giorgie Meloni, Matteo Salvini na konferenciji za medije je izjavio da će se porez od 40 posto na ekstraprofit banaka koristiti za pružanje financijske potpore građanima koji uzimaju hipotekarne zajmove za kupnju svoje prve nekretnine.
‒ Samo treba pogledati dobit banaka u prvom polugodištu 2023. da bismo shvatili da ne govorimo o nekoliko milijuna, već govorimo o milijardama ‒ rekao je Salvini, a prenio Reuters.
Prema procjeni analitičara Citi Equity Researcha jednokratni porez iznosit će oko 19 posto neto dobiti banaka od ove godine, a sličan su porez već uvele i druge europske zemlje, uključujući Španjolsku i Mađarsku.
Porez će se primjenjivati na ‘višak‘ neto prihoda od kamata u 2022. i 2023. godini koji je rezultat viših kamatnih stopa, a odnosit će se na sve čiji neto prihod od kamata prelazi tri posto međugodišnjeg rasta u 2022. godini u odnosu na razine iz 2021. godine kao i na one čiji je godišnji rast u 2023. veći od šest posto u odnosu na godinu ranije.
Talijanski financijski sektor ranjiv na novi porez
Porez na ekstraprofit, odnosno Zakon o dodatnom porezu na dobit uveden je krajem prošle godine i u Hrvatskoj, a kako smo već pisali u Lideru, Vlada je u svibnju ove godine izvijestila da je porezom prikupljeno ‘nešto više od 230 milijuna eura‘.
Dodatni porez na dobit morale su platiti kompanije koje su u prošloj godini ostvarile prihode veće od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
Vlada se obvezala da će prikupljena sredstva od poreza iskoristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade.
Nakon vijesti o porezu na ekstraprofit banaka u Italiji postavlja se pitanje hoće li Hrvatska dodatno teretiti banke s obzirom da su dodatne poreze bankama nametnule i Španjolska i Mađarska, no prema riječima ekonomskog analitičara Petra Vuškovića, ‘mi smo daleko od uvođenja dodatnih poreza na ekstraprofit bankama‘.
‒ Za banke bi to sigurno bio ozbiljan financijski udar i postavlja se zapravo pitanje kako bi oni takav trošak naposlijetku prevalili na građane (kroz povećanje naknada, zadržavanje računa, možda i dizanje kamatnih stopa), dakle to bi sigurno značilo određene anomalije na financijskom tržištu ‒ objašnjava Vušković.
Zanimljivo je da financijski sektor drži više od 30 posto na talijanskom tržištu dionica što ga čini ranjivim na novoodobreni porez koji bi u državnu blagajnu trebao donijeti više od dvije milijarde eura.
Ono što je svakako važno napomenuti je da su u talijanskom vlasništvu i dvije hrvatske banke, a upravo Unicredit grupa (u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka) ove godine izvijestila o rekordnim rezultatima u prvom tromjesečju i rastu od više od 80 posto nego godinu ranije. Vlasnik Privredne banke Zagreb, Intesa Sanpaolo također se pohvalio s najboljim poslovnim rezultatima u povijesti i dobiti od 4,2 milijarde eura.
Očekuje se veliki profit banaka
Ovaj potez Italije prokomentirao je i neovisni ekonomski analitičar Ivica Brkljača.
‒ Ako bi potez talijanske vlade slijedile i druge vlade u Europskoj uniji, tada bi se i hrvatska vlada vjerojatno odlučila na sličan potez. U suprotnom, ako Talijani ostanu usamljeni, ne vidim kao izvjesnu mogućnost da bi se hrvatska vlada odlučila na sličan prijedlog ‒ navodi Brkljača koji smatra da će banke u Hrvatskoj ove godine dodatno profitirati zbog ulaska u europodručje.
‒ Naime, ulaskom u europodručje, bankama je spuštena stopa obvezne rezerve i time oslobođeno milijarde eura dodatne likvidnosti. HNB, sada kao dio Eurosustava, bankama mora isplaćivati kamate na taj višak likvidnosti odnosno na prekonoćno deponirana sredstva kod HNB-a (kamatna stopa na novčani depozit poslovnih banaka kod središnje banke trenutno iznosi 3,75 posto). Tako je u prvoj polovini ove godine po osnovi tih prekonoćnih depozita bankama ukupno isplaćeno oko 190 milijuna eura kamata, a u drugoj polovini godine taj će iznos biti i osjetno veći jer je propisana kamatna stopa na novčani depozit poslovnih banaka rasla u više navrata od početka godine ‒ govori Brkljača.
Kako je rekao, poslovnim bi bankama u Hrvatskoj ove godine dobit mogla biti veća za oko 450 milijuna eura samo na temelju ulaska u europodručje.
‒ Narodski rečeno, banke su profitirale ‘ni orale, ni kopale‘. Hoće li to ‘zagolicati‘ hrvatsku vladu da dodatno oporezuje banke, ostaje za vidjeti ‒ zaključuje Brkljača.