Kako nekomu nježno (koliko je to moguće) reći grubu istinu? Najveći su majstori eufemizama liječnici, i to kad pacijentu moraju priopćiti fatalnu dijagnozu. Nakon opširnog elaboriranja punog stručnih izraza jadnik katkad ne zna treba li pitati: ‘Znači ne trebam otkazivati vjenčanje i rezervaciju za put oko svijeta?‘ ili ‘Doktore, koliko mi je još preostalo?‘ A kad obavještavaju rođake o smrti najbližih pa na kraju kažu da ih je pacijent napustio prije tri sata, oni se začude kud li je to otišao i kako to da se još nije pojavio kod kuće.
Upravo je jedan liječnik nestor upotrebe eufemizama u hrvatskoj politici. Dr. Andrija Hebrang svojedobno se proslavio izjavom o laganju: – Ja ne lažem. Samo ponekad govorim neistine, a to je puno pristojnije.
I sad Hebrang sudjeluje u aktualnoj polemici koju je pokrenuo nekadašnji vojni obavještajac Markica Rebić optužbom da je ekipa s Hebrangom, Matom Granićem, Hrvojem Šarinićem i Franjom Gregurićem željela srušiti Tuđmana i preuzeti vlast. Hebrang je odgovorio da je baš Rebić ‘uvijek bio protiv Tuđmana i HDZ-a‘. Pa javnosti ostaje da (ne) vjeruje špijunu koji se hvali kako je uspješno vodio niz zavaravajućih tajnih operacija ili političaru koji priznaje da katkad govori neistine, i to iz pristojnosti.
Izlučivanje znoja i svinja
No vratimo se iz prošlosti aktualnim ublažavanjima. Ovih dana hrvatska se javnost susrela s još jednim ‘eufemizmom‘, premda bi ovdje prije mogla biti riječ o svojevrsnom novogovoru. Naime, prema Hini, ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je u Osijeku da je zbog svinjske kuge do prošle srijede ‘izlučeno 4975 svinja‘. Dosad smo mislili da postoje žlijezde s unutarnjim izlučivanjem (epifiza, hipofiza, štitna žlijezda, prsna žlijezda, nadbubrežna žlijezda, gušterača, jajnik i testis), kao i one s vanjskim izlučivanjem (žlijezde znojnice, slinovnice, suzne žlijezde, dojke, gušterača i jetra).
Izlučivanje može podrazumijevati i dijeljenje odnosno izdvajanje (uljeza npr.). Doduše, nije ministrica izumiteljica nove riječi. ‘Izlučivanje‘ se u lovačkom žargonu upotrebljava u kontekstu lova na pojedine vrste do postizanja biološkog minimuma. Tako u službenim dokumentima stoji da je lov svinje divlje ‘i dalje dopušten do postizanja biološkog minimuma‘, a ‘izlučivanje se obustavlja dok god je brojnost svinje divlje ispod biološkog minimuma ili na biološkome minimumu‘. No ‘izlučivanje‘ je ipak naizgled manje opasna riječ od ‘eutanazije‘, odnosno ubijanja životinje (do biološkog minimuma ili do iskorjenjivanja svinjske kuge).
Na sličan način ponaša se mesna industrija, koja se ne hvali klanjem golemog broja svinja, teladi, junadi ili pilića, nego rekordnom proizvodnjom mesa, a što se tiče brojeva, radije u prvi plan stavlja tone proizvedenog mesa umjesto komada zaklanih životinja.
Korekcija umjesto pada
Eufemiziranje posebno uzima maha u poslovnom svijetu, gdje PR stručnjaci ‘spinaju‘ dobre rezultate i onda kad situacija nije sjajna i bajna. Najpoznatiji poslovni eufemizam svakako je ‘korekcija cijene dionice‘. Jedan od eklatantnih primjera seže u doba korone, kad se u samo dva mjeseca dogodila najveća ‘korekcija‘ u povijesti: vrijednost Crobexa u samo dva mjeseca potonula je za drastičnih 33 posto, što znači da je nestala trećina vrijednosti dionica.
Vjerujte mi, korekcija na burzi nikad nije išla prema gore, jer je to rast, ali kako je na burzi ‘pad‘ zabranjena riječ, izmišljena je ezopovska ‘korekcija‘. Zato u Lideru mladi novinari dobivaju posebnu uputu da provjere svaku ‘korekciju cijene dionice‘ iz kompanijskih priopćenja i zamijene je svima razumljivim i točnim izrazom – ‘pad vrijednosti‘.
Sličnom ‘korektivnom‘ logikom vode se i agenti za nekretnine, samo što oni u Hrvatskoj već dulje nisu imali priliku govoriti o korekciji cijena.
Poseban primjer ublažavanja aktualan je u vrijeme predaje financijskih izvještaja. Svaka veća kompanija obično pošalje medijima priopćenje koje je kućni PR (a nerijetko i vanjska PR agencija) ‘peglao‘ do besvijesti kako bi pokazao izvanrednu kondiciju teškog bolesnika. Pa kad tvrtka posluje s gubitkom, hvali se operativnom dobiti.
To je posebno došlo do izražaja u vrijeme lex Agrokor, kad se prinudna uprava hvalila da posluje s operativnom dobiti premda tekuće poslovanje koncerna nikad nije ni bilo negativno, nego su ga uništile dvoznamenkaste kamate kojima se financiralo nezasitno širenje, prije svega kupnja Mercatora. A ta dubioza ostala je golem uteg i današnjoj Fortenovi.
Katkad tvrtka izvijesti da solidno posluje, a mali problem stvara tek negativna EBITDA, odnosno neprofitabilnost. A od 85 najvećih tvrtki koje su prošle godine poslovale s negativnom EBITDA-om njih 68 iskazalo je i gubitak.
Nije sve u gubicima. Jedno od mjerila uspjeha jest rast prihoda, pogotovo za javnu upotrebu. I ovdje je, prema burzovnoj logici, pad zabranjen pa je umjesto toga izmišljena kovanica ‘negativan rast‘. Strah od pada demonstriraju i demografi, koji su u doba kad imamo više umrlih nego rođenih izmislili ‘negativan prirodni prirast stanovništva‘. I Hrvatska enciklopedija upozorava da je to zapravo prirodni pad, a ovdje smo u više navrata predlagali novu kovanicu – ‘prirodni pripad‘.
Potraga za strateškim kupcima
Croatia Airlines već godinama traži strateškog partnera, odnosno kupca koji bi preuzeo većinsko vlasništvo. Tako su kupca pronašli i Đuro Đaković Grupa i Gredelj, ali ‘strateški partner‘ bolje zvuči, posebno menadžmentu i vladajućoj političkoj kliki koji su te tvrtke u državnom vlasništvu doveli na rub bankrota. Istini za volju, i kad poduzetnik proda tvrtku, u javnost šalje priopćenje o sklopljenome strateškom partnerstvu.
A jeste li kad, posebno na društvenim mrežama, pročitali sintagmu ‘vrijeme je za nove izazove‘? To je, zapravo, u većini slučajeva eufemizam za dobiveni otkaz. Iskusni headhunteri to prevode kao ‘tražim posao‘.
I mediji nerijetko sudjeluju u igri ublažavanja i zamagljivanja. Sintagma ‘kontroverzni poduzetnik‘ postala je u biznisu smijurija poput one političko-pravosudne ‘neka institucije rade svoj posao‘. A tko su kontroverzni poduzetnici? Evo prvih deset koji su mi se otvorili kad sam u tražilicu ukucao taj pojam: Josip Radeljak, Tomislav Horvatinčić, Miroslav Kutle, Željko Kerum, Dražen Golemović, Blaž Petrović, Bruno Orešar, Vladimir Zagorec, Zdravko Mamić i Hrvoje Petrač. Eto, i mi novinari katkad volimo ublažavati, baš kao i ministrica poljoprivrede s ‘izlučivanjem‘ svinja.