Na današnjoj sjednici Vlade donešen je nacrt konačnog prijedloga Zakona o javnoj nabavi. Kako prenosi Jutarnji list, Vlada je izmijenila zakon da bi spriječila nepotrebne žalbe koje zaustavljaju postupke, ali i kako bi se ubrzala procedura odgovaranja na te žalbe, a sve na preporuku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).
Naime, ubuduće će se žalbe podnositi isključivo preko sustava e-Žalba, jer se na takav način skraćuje i vrijeme trajanja postupka, pa i same javne nabave. U 2020. godini 54 posto žalbi izjavljeno je putem sustava e-Žalba, a u 2021. 63 posto.
Također, konačni prijedlog zakona nalaže da 'naručitelji nisu obvezni primjenjivati ovaj Zakon na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih'.
Izmjene ugovora
Zbog globalnih poremećaja na svjetskim tržištima i rasta cijena koje javni naručitelji nisu mogli predvidjeti, određeno je da javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
- do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti
- izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora
- svako povećanje cijene nije veće od 50 posto (umjesto dosadašnjih 30 posto) prvotnog ugovora, neto kumulativne vrijednosti svih izmjena
S obzirom na to, kako bi se ubrzala provedba postupaka javne nabave, predlažu skraćenje roka mirovanja u kojem javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum računajući od dana dostave odluke o odabiru, s 15 na 10 dana.
– Određuje se dulji rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku, 90 dana umjesto 30 dana, od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se naručiteljima i odabranim ponuditeljima osiguralo dostatno vrijeme za pravodobno sklapanje ugovora, a što je posebno važno u postupcima javne nabave čiji su predmet roba, usluge odnosno radovi financirani iz ESIF fondova EU, da bi se izbjegle proceduralne nepravilnosti koje za rezultat imaju financijske korekcije od strane kontrolnih tijela, zbog nepoštivanja rokova sklapanja pisanog ugovora o javnoj nabavi. Radi se o maksimalnom roku, a na naručitelju je da u svakom postupku nabave kontrolira postupak sklapanja ugovora – dodaju u objašnjenju Vlade.
Ovaj Zakon se ne primjenjuje:
1. na nabavu
- robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna
- radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna
2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu
- robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna
- radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna.
Naručitelj je, kako nalaže objašnjenje, 'obvezan primijeniti odredbe ovoga Zakona za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od pragova iz stavka 1. ovoga članka'.