Biznis i politika
StoryEditor

Iznos duga koji drže vlade, poduzeća, kućanstva i pojedinci porastao na rekordnih 307 bilijuna dolara

03. Listopad 2023.
Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
  • Inflacija u eurozoni pala je na 4,3 posto, najniže od listopada 2021.
  • Raste broj stejčajnih prijava. Takva su razdoblja povijesno prethodila značajnim padovima burze
  • OPEC+ kroz smanjenje proizvodnje želi zadržati povećane cijene nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava
  • Nedostaje bakra a bez njega nije moguće postići zeleni prijelaz

Preko vikenda pao je dogovor, doslovno u posljednji čas za proračun američke vlade za privremenu potrošnju, što će pomoći stabilizirati makro raspoloženje i podržati cijene roba na tržištu. Dakle, nema (još) četvrtog privremenog i djelomičnog gašenja vlade u desetljeću, makar do sredine studenog kada ova  tema ponovno dolazi na stol.

Gledajući u novi tjedan, u petak ćemo vidjeti podatke o plaćama u nepoljoprivrednom sektoru za rujan i podatke o nezaposlenosti u SAD-u. Ovo izvješće o nezaposlenosti prva je važna podatkovna točka za listopad koja će promijeniti očekivanja FED-a o kamatnim stopama prije ključnog sastanka o daljnjoj monetarnoj politici planiranog za 1. studenog. Trgovci robom također prate vrijeme žetve u SAD-u, vrijeme rane sjetve u Brazilu, tokove žitarica u Crnom moru i uvozne kupnje Kine.

Rast dolara

Dolar se nastavlja gurati prema novim godišnjim najvišim razinama za 2023. što posljedično ima utjecaja i na robna tržišta. U Kini, kriza Evergrandea i novo neizvršenje obveza podržalo je dolar koji se smatra sigurnim utočištem. Trenutno se čini kako dolar ima potencijala da se još približi prema paritetu u odnosu na euro. Takav dolar je u svakom slučaju dobra vijest za europske proizvođače. Čini se da kineski gospodarski pokazatelji polako vide svjetlo na kraju tunela, vidljiva su poboljšanja u nekim sektorima, ali pred nama je još dug put. Središnja banka ponovno je nagovijestila da treba učiniti sve što je potrebno za potporu gospodarstvu. Inflacija u eurozoni pala je na 4,3 posto, najniže od listopada 2021. - sve je to dobro za vidjeti i doista hrani nade da će ECB napraviti zaokret u monetarnoj politici i započeti sa spuštanjem kamatnih stopa.

Rast stečajeva

Prema WhaleWireu, porast broja stečajnih prijava, koje su dosegle razine slične onima iz prošlih gospodarskih kriza kao što su velika recesija 2008. i pandemija 2020., izaziva zabrinutost za gospodarstvo. Takva su razdoblja povijesno prethodila značajnim padovima burze. Iznos duga koji drže vlade, poduzeća, kućanstva i pojedinci porastao je za 10 bilijuna dolara u prvoj polovici ove godine na rekordnih 307 bilijuna dolara, objavio je Institut za međunarodne financije (IIF). Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, nakon Putina, navodi da su SAD pravo carstvo laži. Riječi, s obje strane, počinju dobivati sve veću težinu. Sve će najvjerojatnije završiti ratom Kine i SAD-a. Sraz koji će označiti kraj američkog imperija u korist kineskog. U povijesti se slično već dogodilo, kada je prestala dominacija nizozemskog carstva, a započela ona engleskog carstva. Povijest se gotovo uvijek ponavlja, pogotovo kada su ‘akteri‘ uvijek isti. Međutim, ako ćemo ovo što se događa gledati kroz prizmu ponavljanja prošlog stoljeća, onda još nije vrijeme za remake Drugog svjetskog rata. Trenutno smo na ponavljanju Prvog svjetskog rata (Ukrajina) i španjolske gripe (Covid), a onda po scenariju bi prvo trebala doći reprodukcija krize iz 1929. pa tek onda Drugi svjetski rat.

Cijene nafte rastu

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna ponovno porasle, ponovno zbog pritiska smanjenja proizvodnje zemalja OPEC+, ali i očekivanja da će potražnja za gorivom u Kini ojačati tijekom sedmodnevnih praznika koji su počeli u petak. Cijeli prethodni kvartal protekao je u znaku oporavka/rasta cijene energije, prvenstveno nafte. Tako je na razini kvartala nafta Brent porasla za 27, a WTI za 29 posto. Trend u sirovoj nafti vrlo je impresivan, pa se nameće pitanje kada će ovo ponovno potaknuti zabrinutost zbog inflacije? Cilj zemalja OPEC+ je kroz smanjenje proizvodnje zadržati povećane cijene nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Kako se očekuje da će zbog visoke inflacije kamate u SAD-u i eurozoni ostati povišene dulje razdoblje nego što se prije procjenjivalo, očekuje se daljnje usporavanje rasta tih gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

Jedina nada na strani potražnje ostaje Kina i ubrzanje rasta kineskog gospodarstva. Cijene prirodnog plina u Europi bile su nestabilne uoči zimske sezone, s TTF futuresima koji su se trgovali oko 40 €/MWh, odražavajući osjećaj nelagode na tržištu. Očekuje se da će se ta volatilnost zadržati zbog ograničene globalne opskrbe plinom. Europska skladišta plina trenutačno su na 95 posto kapaciteta, što nudi kratkoročno olakšanje jer zimska plinska sezona počinje 1. listopada. Međutim, samo skladište plina ne može zadovoljiti sve zimske potrebe Europe za plinom. Zimska sezona traje od listopada do ožujka, i dok skladištenje može pokriti oko jedne trećine potreba za plinom u sezoni grijanja u EU-u, jake hladnoće mogle bi ga iscrpiti. Tržište se također suočava s rizicima kao što su prekidi rada u SAD-u, ekstremni vremenski uvjeti i prekidi u izvozu ruskog plina. Konflikt koji je u tijeku u Ukrajini rezultirao je smanjenim protokom plina iz Rusije, a nedavni produljeni zastoji u Norveškoj, poput zatvaranja polja Skarv od 2. do 8. listopada, pridonijeli su skokovima cijena, ističući krhkost tržišta.

Agri tržište volatilno

Ovo je bilo vrlo volatilno i nestabilno tromjesečje za agri robe i tržišta. Glavni pokretači cijena u tom razdoblju bili su: vruće i suho vrijeme u SAD-u, više cijene energije, “jastrebov” FED, izvoz roba iz Crnog mora, slaba izvozna potražnja, snažan američki dolar i optimističnije procjene  proizvodnje. Na kraju svega, imamo situaciju gdje su hedge fondovi neto prodali agri futurese u 8 od zadnjih 10 tjedana. Nekomercijalni trgovci sada su neto short u cijelom agri kompleksu po prvi put u tri godine. Dolar, nafta i tečajevi tri su pokretača tržišta. Visoke kamatne stope komprimiraju potrošnju. Trenutni bearish faktori su visoke kamate i konkurencija s Crnog mora. S druge strane, trenutni bullish faktori su zadržavanje ponude, manji pritisak od EU žetvi, povećanje troškova otpreme i kopnenog prijevoza i nafta po srednje visokim cijenama i sa značajnim potencijalom rasta.

U petak je američko izvješće o stanju zaliha poprilično iznenadilo tržište. Naime, podaci pokazuju veće od očekivanih zalihe soje, a manje kukuruza. Tržište je očekivalo obrnuto. Također, očekuje se veća žetva pšenice. Burze su snažno reagirale i gotovo sve je u petak potonulo na burzama. Novi tjedan, pšenica i kukuruz na CBOT-u započinju u zelenom, dok soja na CBOT-u, ali i pšenica, kukuruz i uljana repica na MATIF-u tjedan započinju kako su I završili prošli – u crvenom.

Izvoz pšenice iz EU i dalje značajno zaostaje za prošlom godinom (-27 posto), isto kao i uvoz kukuruza (-41 posto). U Europi, EK procjenjuje žetvu pšenice na 126,3 mil tona (0,3 posto manje vs prošle godine), durum pšenice na 7,1 mil tona (2 posto manje vs prošle godine; najniže od 2011.), kukuruza na 60,1 mil tona (15 posto više vs prošle godine), ječma na 48,9 mil tona (6 posto manje vs prošle godine), uljane repice na 19,6 mil tona (na razini prošle godine), suncokreta na 10,45 mil tona (14 posto više vs prošle godine) te soje na 2,92 mil tona (20 posto više vs prošle godine).

Foslina ključna uloga

Postupno ukidanje fosilnih goriva je nerealno jer će nafta, prirodni plin i ugljen nastaviti igrati ključnu ulogu u globalnoj opskrbi energijom i energetskoj sigurnosti te je nerealno u potpunosti eliminirati energiju iz fosilnih goriva smatra posebni kineski izaslanik za klimu. Slagali se s njime ili ne, pred nama je Himalaja za popesti se po tom pitanju. Ono što se nameće kao veliki upitnik, kako osigurati potrebne metale i minerale za provedbu takve globalne zelene tranzicije. Zanimljivo je pogledati tko su 10 najvećih proizvođača bakra: 1. Čile 2. Peru 3. DR Kongo 4. Kina 5. SAD 6. Rusija 7. Indonezija 8. Australija 9. Zambija 10. Meksiko. Lista ne uljeva baš neko povjerenje. Ono što je ključno da bez bakra nije moguće postići zeleni prijelaz jer se procjenjuje da će elektrifikacija povećati godišnju potražnju za bakrom na 36,6 mil tona do 2031., dok se očekuje da će ponuda dosegnuti 30,1 mil. Deficit od ‘samo‘ 6,5 mil tona na početku sljedećeg desetljeća. Inače, terminske cijene bakra porasle su na 3,7 $/lbs usred oklada na oporavak kratkoročne potražnje i dugotrajne zabrinutosti zbog niske ponude. Novi PMI rezultati iz Kine pokazuju da je proizvodni sektor zemlje izbjegao smanjenje u rujnu, povećavajući očekivanje da je ekonomska potpora iz Pekinga možda spriječila oštriji pad najvećeg svjetskog potrošača bakra.

21. lipanj 2024 07:47