Dobra je vijest da se globalno gospodarstvo stabilizira nakon poremećaja izazvanih pandemijom koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu, no loša je da je Europska unija najslabija karika u tom globalnom gospodarstvu, kazao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
Osvrnuvši se na stanje u globalnom gospodarstvu na 16. konferenciji Dan velikih planova u organizaciji Lidera, Izvorski je odaslao nekoliko poruka. Prva je da se svjetski ekonomski rast stabilizira, a inflacija je sve više pod kontrolom. To je rezultiralo time da je polovica središnjih banaka već započela snižavati kamatne stope.
Međutim, iako se rast stabilizira, isto je tako činjenica da je taj globalni rast najslabiji od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća, istaknuo je Izvorski. Razlog leži ponajviše što je rast kineskog gospodarstva dramatično usporio. No, na globalnom planu, razlozi leže, uz pandemiju i rusku agresiju na Ukrajinu, i u znatnom padu globalne trgovine i investicija, što za posljedicu ima pad produktivnosti. – Smanjenje produktivnosti primjetno je svugdje u svijetu – naglasio je ekonomist Svjetske banke, dodavši kako isto vrijedi i za privatne investicije.
Treća poruka Izvorskoga je da je Europska unija najslabija karika u globalnom gospodarstvu. Ono što je frapantna činjenica, istaknuo je Izvorski, jest da je 1990. udio SAD-a i EU u globalnom BDP-u bio gotovo jednak, oko 27 posto, dok je udio Kine bio malo manji od dva posto, da bi 2024. udio SAD-a ostao isti, a europski i kineski se izjednačio, na oko 17 posto. Sve to uz činjenicu da EU sada ima dvostruko više članica.
Veliki problem Europe je inovativnost koja se ogleda u činjenici da stari kontinent za istraživanje i razvoj izdvaja jedan postotni bod manje nego SAD. Izvorski se osvrnuo i na kvalitetu ljudskog kapitala. Iako Europa ima sjajnih sveučilišta, nijedna nova članica koja je u EU ušla nakon 2004. nema sveučilište koje u prvih 500 u svijetu.
Makroekonomske procjene za ‘naše‘ područje srednje i istočne Europe dao je Mauro Giorgio Marrano, stariji ekonomist za srednju i istočnu Europu u talijanskoj banci UniCredit. Prema njegovom sudu, dva najvažnija pokretača rasta gospodarstva u CEE regiji, pa time i u Hrvatskoj, bit će osobna potrošnja i investicije. Što se tiče osobne potrošnje, nju pokreće ponajviše rast plaća i proračunski transferi. Kako je kazao, to je znatno povećalo povjerenje potrošača posljednjih godina, ali takva situacija neće trajati dovijeka.
Potreban je stoga rast izvoza, ali s obzirom na sadašnje stanje u globalnoj trgovini, nije čudo što je izvoz trenutno u drugom planu, smatra Marrano. U kontekstu izvoza iz CEE regije, veliki je problem i slabost u proizvodnom sektoru Njemačke. Na investicije kao drugi pokretač rasta utjecat će pad kamatnih stopa te daljnji priljev europskog novca. S druge strane, veće državne investicije ne treba očekivati s obzirom na suženog fiskalnog prostora, zaključio je Marrano.