Trend pada izvoza i uvoza prisutan prošle godine dobio je dodatnu potvrdu u današnjim podacima Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni za studeni. Prema tim podacima, vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 21 milijardu eura, što je pet posto manje u odnosu na isto razdoblje 2022.. Uvoz je sa 36,4 milijarde eura pao za 5,2 posto.
Vanjskotrgovinski deficit tako je u lanjskih jedanaest mjeseci iznosio 15,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,7 posto. Za usporedbu, u prvih jedanaest mjeseci 2022. pokrivenost je iznosila 57,6 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je roba u vrijednosti 14,3 milijardi eura ili 6,2 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za tri posto, na 27,9 milijardi eura. Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira pad za 2,3 posto, na 6,7 milijardi eura, uz istodobni pad robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 24,9 posto, na 8,5 milijardi eura.
Korigirani podaci za 10 mjeseci
DZS je danas objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za deset mjeseci prošle godine koji pokazuju da je izvoz u tom razdoblju prema istom razdoblju 2022. smanjen 4,4 posto, na gotovo 19 milijardi eura, dok je uvoz pao također za 4,4 posto, na 33,3 milijarde eura. Prema novim podacima, vanjskotrgovinski deficit u deset mjeseci 2023. iznosio je 14,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,9 posto.
Što se tiče najvažnijih trgovinskih partnera, lani je porastao izvoz u Njemačku. U najveće europsko gospodarstvo domaće su tvrtke izvezle robe za 2,34 milijarde eura, 2,3 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine. Slijedi izvoz u Italiju vrijedan 2,31 milijardu eura što je 6,5 posto manje nego prethodne godine. U padu je i izvoz u Sloveniju. od početka siječnja do kraja listopada dosegao je vrijednost od 2,14 milijardi eura, odnosno 4,2 posto manje.
Što se tiče uvoza, rast bilježimo kod sva tri najveća vanjskotrgovinska partnera. Najviše je robe došlo iz Italije, vrijedne 4,8 milijardi eura ili gotovo četiri posto više nego u prvih deset mjeseci 2022. godine. Za gotovo 10 posto povećan je i uvoz iz Njemačke koji je iznosio 4,7 milijardi eura dok je uvoz slovenske robe neznatno povećan, malo više od jedan posto te je dosegao 3,8 milijardi eura.