S rastom vrijednosti izvoza u srpnju izvoz se na godišnjoj razini vratio u fazu rasta, zbog čega su porasli i izgledi da vrijednost ovogodišnjega robnog izvoza do kraja godine bude od tri do četiri posto veća nego prošle godine
Iako su testovi konjunkture provedeni u drugom ovogodišnjem kvartalu pokazivali iznimno niska izvozna očekivanja menadžera u hrvatskoj industriji za iduća tri mjeseca, štoviše, najniža od 2020., vrijednost hrvatskog izvoza u srpnju iznenađujuće je visoko poskočila, kako u odnosu na ovogodišnji lipanj (16 posto) tako i u odnosu na lanjski srpanj (18 posto).
Prema prvim procjenama Državnoga zavoda za statistiku vrijednost izvoza u srpnju iznosila je 2,17 milijardi eura, što je najveća vrijednost na razini mjeseca u ovoj godini. Da bi srpanjski izvoz mogao biti znatno bolji nego što se koji mjesec prije očekivalo, dalo se naslutiti nedavno kada je DSZ objavio da je industrijska proizvodnja u srpnju bila osam posto veća nego mjesec prije. Kao što se usporavanje industrijske proizvodnje još od posljednjega kvartala 2022. podudaralo s usporavanjem izvoza, bilo je logično predvidjeti da tako snažan rast na razini mjeseca, k tome usred ljeta, može značiti samo jedno – rast izvoznih narudžbi.
A budući da sva realizirana proizvodnja u srpnju nije trenutačno i isporučena i fakturirana kupcima, pretpostavka je da bi i izvozni rezultati za kolovoz mogli biti bolji nego što se očekivalo. Nakon što je srpanjska vrijednost izvoza pridonijela tomu da se izvoz na godišnjoj razini vratio u fazu rasta, porasli su i izgledi da vrijednost ovogodišnjega robnog izvoza do kraja godine bude od tri do četiri posto veća nego u prošloj godini.
Tomu u prilog govori i izračun HGK-ovih makroanalitičara da je realna vrijednost izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine, a uzimajući u obzir proizvođačke cijene na inozemnom tržištu, porasla za 3,5 posto, naspram nominalnog rasta od 2,4 posto. Iz podrobnijih podataka o ovogodišnjem izvozu, a koji se odnose na prvih šest mjeseci u kojima je ostvarena vrijednost izvoza na istoj razini kao u prvome lanjskom polugodištu, vidimo da je u tom razdoblju vrijednost izvoza električne energije i plina iznosila 228 milijuna eura manje nego u to vrijeme lani.
Gotovo prepolovljena vrijednost izvoza tih energenata u ukupnom je skoru nadoknađena ponajprije rastom izvoza rafiniranih naftnih proizvoda, čija se vrijednost povećala za 35 posto, odnosno 173 milijuna eura, te kemikalija i kemijskih proizvoda, čija je vrijednost iznosila 669 milijuna eura, što je rast od 15 posto. Vrijednost izvoza poljoprivrednih i industrijskih prehrambenih proizvoda u prvom je polugodištu bila u malom padu (1,2 posto), no riječ je o zabrinjavajućem trendu jer je uvoz tih proizvoda porastao za 8,1 posto.