‘;
Složenost hrvatskog potrošača vjerojatno nije ništa manja od one potrošača iz drugih europskih zemalja. Svi su oni proizvod povijesti
Racionalan je, ali ne uvijek. Svjestan je ekonomske situacije i planira, ali povremeno popusti emocijama. Također je tradicionalan, pa cijeni domaće, ali isto tako kupuje gdje je jeftinije bez obzira na podrijetlo proizvoda. Važne su mu i kvaliteta i vrijednost za novac, no ipak je sklon praćenju trendova koje nameće društvo. U pravilu je informiran, što ga ne priječi da podlegne internetskim prijevarama. Voli štedjeti, a svejedno troši na male luksuze. Tko je ova zagonetka protejskih značajki? Hrvatski potrošač, koji u svojim promjenama pokušava mijenjati svoj lik poput Proteja, ‘staroga morskog čovjeka‘ iz grčke mitologije koji je tako želio izbjeći da ga zarobe.
Složenost hrvatskog potrošača vjerojatno nije ništa manja od one potrošača iz drugih europskih zemalja. Svi su potrošači proizvod povijesti, kulture i ekonomskog okružja društva u kojem žive. U skladu s time neprestano se mijenjaju, pa zato i potraga za njihovim savršenim profilom neprekidno traje. Mnogi današnji hrvatski potrošači rođeni su u socijalizmu, sjećaju se visoke inflacije i nestašica svakodnevno potrebnih dobara. Dio potrošača rođen u ratnim godinama odrastao je u društvu koje se otvaralo Zapadu i pohrlio je u kupnju svega što prije nije bilo dostupno. Novi potrošači danas kupuju dobra s interneta koja im se iz Kine, Amerike i Australije u nekoliko dana dostavljaju na kućnu adresu uz minimalne troškove, što bi njihovim prethodnicima bila znanstvena fantastika. Svi oni tvore sliku prosječnoga hrvatskog potrošača, koju bi svaki trgovac želio samo za sebe, poželjno onu koja više ocrtava njegove sklonosti prema dolce viti. Doktor psihologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nikola Erceg ipak je zaključio da hrvatski građani najčešće troše u skladu s mogućnostima.
Dubai fritule
– Teško je odgovoriti kakav je prosječan hrvatski potrošač jer u obrascima potrošnje postoje velike individualne razlike. Prema jednome stranom istraživanju, po svom potrošačkom ponašanju u 2020. potpadamo pod klaster država sa Srbijom, Bugarskom, Latvijom i Rumunjskom, koje relativno velik udio svojih primanja troše na hranu i nealkoholna pića, alkohol i duhan, transport i telekomunikacije, a relativno mali dio na putovanja i hranu u restoranima. Drugim riječima, većinu dohotka trošimo na neka osnovna dobra, a samo manji dio na luksuz. Iako postoji trend smanjivanja udjela hrane i pića u ukupnim troškovima, još smo u toj kategoriji pri vrhu Europske unije, ali lagani porast potrošnje na kategorije putovanja i odjeće i obuće vjerojatno reflektira lagan rast standarda hrvatskih građana. Sve u svemu, ti podaci upućuju na to da hrvatski građani u prosjeku novce troše racionalno i u skladu s mogućnostima – ocijenio je Erceg.
Okolnosti u kojima građani žive nisu svima jednake i nije realno očekivati solidarnost u potrošnji. Društvena solidarnost, međutim, pokazala se u nedavnom bojkotu trgovačkih centara zbog inflacije, a koji je ispočetka bio toliko prihvaćen da su središnje informativne emisije na nacionalnim televizijama redovito najavljivale što se iduće bojkotira i anketirale stručnjake i prolaznike o efektu bojkota. Činilo se da će se uskoro svakog petka najavljivati što se i koga bojkotira idućeg tjedna sve dok se građani potpuno ne izgube u tome, kao što se besmisleno svaka dva tjedna u medijima izvještava o promjenama cijena goriva u centima. Opravdanost ispuhanih bojkota nalazi se u tome da su pokazali efekt, što je očekivano jer je utjecaj koji ljudi imaju jedni na druge uvijek znatan.
– Društveni utjecaj na potrošačke navike posebno je došao do izražaja tijekom bojkota trgovina u siječnju i veljači. Velik broj kupaca imao je intrinzičnu motivaciju u pozadini bojkota koja je pokrenula kritičnu masu. Zatim je pod utjecajem društvenog pritiska bojkot poprimio oblik konformizma jer jednostavno nije bilo ‘pristojno‘ ići u trgovinu. Iako se snaga bojkota do danas ispuhala, primjećujemo novu racionalu u potrošačkom ponašanju s obzirom na to da je mnogo kupaca počelo razmišljati: ‘Treba li mi zaista ovaj proizvod?‘, što vidimo na padu volumena kupnje u veljači – rekao je menadžer za poslovni razvoj u YouGovu Mladen Kožić.
Kako se kupci u Hrvatskoj informiraju o ponudi, a kakva je struktura potrošnje u Hrvatskoj doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera