
Idućeg ponedjeljka, 5. svibnja, u ministarstvu gospodarstva održat će se razgovori s kandidatima za dva mjesta u Upravnom vijeću Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) kojim će se upotpuniti njen sastav, nakon što je u veljači ove godine za njenog predsjednika izabran Nikola Vištica, a za člana Zlatko Zmijarević, čime je HERA nakon više dvije godine dobila čelništvo.
Imena kandidata koji su se javili na natječaj Ministarstvo gospodarstva prikrilo je inicijalima. Ova je praksa nerazumljiva, jer iako se radi o regulatoru koji brine za nesmetan rad u strateškoj energetskoj djelatnosti, ipak se ne radi o javnoj dužnosti koja bi imala snažne značajke sigurnosti. Svejedno, upućeni u energetskom sektoru lako su prepoznali većinu imena koja se kriju iza inicijala.
Nagađa se da se za novog člana UO HERA-e javio i Ljubomir Majdandžić, bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, poznatiji u javnosti kao utemeljitelji Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju i vlasnik kuće u Španskom s velikim pokretnim solarnim panelom. Javili su se još i kandidati koji nisu prošli na posljednjem natječaju, Željko Vrban, Dario Karlovčan, Mario Jujnović i Lahorka Vlajčević.
HERA ne radi u punom sastavu otkad je Daniel Žamboki dao ostavku u rujnu 2022. godine, nakon što je Vlada zaključila da Godišnje izvješće o radu HERA-e za 2021. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-a za 2021. godinu nisu zadovoljavajuća. Tome je prethodila afera krađe plina iz INA-e zbog koje je u kolovozu 2022. godine razotkrio USKOK i pokrenuo istragu protiv skupine Damira Škugora zbog sumnji na izvlačenje više od milijarde kuna iz INA-e na trgovini plinom, kojeg su od INA-e kupovali po povoljnim uvjetima, a potom ga preprodavali u inozemstvu.
Osim zbog krađe plina iz INA-e, uloga i rad HERA-e kao regulatora propitivala se i u ljeto 2023. godine zbog afere ‘plin za cent‘. Podsjetimo, trgovci plinom su jeftino pokupovali plin proizveden na domaćim nalazištima, a kojeg je HEP odlagao u plinovodu zbog napunjenog skladišta Okoli zbog čega su postignute iznimno jeftine cijene, budući da je plinovodni sustav morao biti uravnotežen.
U energetskim krugovima očekuju da novi sastav HERA-e pronađe formulu za određivanje jedinične cijene priključenja obnovljivih izvora energije na elektroenergetsku mrežu koja se čeka više od dvije godine. Iz te cijene pokušat će se namaknuti sredstva za obnovu mreže, koja bi trebala primiti energiju iz novih projekata OIE. U ovom trenutku na čekanju je 45 takvih projekata s ukupnom snagom od oko 2500 MW.