Godina je dana od rata na rubu Europe. Gotovo je jednako toliko od uvođenja sankcija Rusiji koje su se nizale u nekoliko redova. Znamo već da su one dobrim dijelom bile čisto samoranjavanje Europe već iscrpljene zalijevanjem pandemije zaključavanjima i tiskanjem novca. No, je li s odmakom od godinu dana ipak drukčije? Je li Rusija (ekonomski prije svega) napokon na koljenima? Teško je zaključiti bilo što, jer je Rusija odmah nakon napada na Ukrajinu, itekako svjesna da joj slijede sankcije, prestala objavljivati svoje (ne samo trgovinske) statistike.
S prvim nizom sankcija uvjeravali su nas da će za samo nekoliko mjeseci rusko gospodarstvo zaroniti u duboku krizu. Dio se ekonomista nadao bankarskoj krizi koja bi ih odvela u recesiju. No, Putin je imao sreću što je na čelu ruske narodne banke ‘čelična‘ Tatarka Elvira Nabiulina koja je uvela mjere bez presedana, spriječivši kolaps valute i juriš na banke. Osim toga, svi smo smetnuli s uma da sankcije nisu od lani, njihovo iskustvo datira iz 2014.-2015., dakle, novim se sankcijama pokušavalo uništiti ono što je već uništeno prije.
Velike tvrtke i banke izgubile su pristup stranim financijskim tržištima prije mnogo godina. Uz to, rubalj i ekonomiju spašava zarada od izvoza, dovoljna za pokrivanje svih tekućih potreba u devizama. Tome je pridonijela činjenica da u prvim mjesecima ruske invazije sankcije gotovo nisu utjecale na izvoz ugljikovodika, tada je samo SAD uveo embargo na rusku naftu, ali zalihe su tamo već bile male, a EU je nastavila s kupnjom.
Rusiji slijedi visoka inflacija
Iako danas vrijedi embargo, posve je jasno da preko prekupaca i novih vlasničkih ‘etiketa‘ i dalje kupuje rusku naftu i plin. Pad trgovinske razmjene s SAD-om i EU nadoknadio je niz zemalja koje su drastično povećale izvoz u Rusiju, uključujući Kinu, Indiju, Belorusiju, Tursku, Kazahstan, Kirgistan, Jermeniju, Uzbekistan. Ono što je službeno izašlo izvan ruskih granica jest objava Rosstata: u prvih devet mjeseci 2022. realni dohoci smanjeni su 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. U cijeloj 2022. očekuje se pad od, s obzirom na sankcije, smiješnih 2,2 posto.
S druge strane, Europska komisija procjenjuje rast EU na 0,8 posto, stoga je jasno da sankcije iscrpljuju obje ekonomije. Jasno je i da malo tko vjeruje službenim brojkama i objavama, stoga smo u njihovoj obradi koristili MMF-ove, OECD-ove i podatke/procjene Svjetske banke. Iako već i sama Rusija, točnije guvernerka Narodne banke Rusije, priznaje da im slijedi razdoblje visoke inflacije i ‘poteškoća u poslovanju‘.
No, ono što EU očekuje, tim više što je teret posljedica sankcija uglavnom podnijela sama (uz trošak potpore Ukrajini od vrtoglavih 64 milijarde eura) jest potvrda da su sankcije djelovale. Jesu li doista, pročitajte u novome tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.